17. listopada davne 1458. godine u Dubrovniku je rođen Ludovik Alojzije Crijević Tuberon, koji je iza sebe ostavio bogat historiografski opus, iako je završio studij filozofije, teologije i matematike i to u Parizu. Zanimljiv je svakako i njegov životni put. Naime oženio se, kako je u to doba bio i običaj, razmjerno rano. Međutim u 25. godini života je zatražio razvrgnuće braka kako bi se priključio benediktincima. Posvetio se potom detaljnom proučavanju djela rimskih povjesničara i istraživanju domaće povijesti.
Njegovo je najpoznatije djelo ‘Zapisi o svom vremenu’ objavljeno 1603. godine i to u jedanaest knjiga. Ono predstavlja temeljit povijesni izvor za razdoblje Jagelovića u Ugarskoj u kojem Crijević detaljno i slikovito prikazuje događaje, povijesne ličnosti i gospodarske prilike na širokom prostoru od Budima do Carigrada u razdoblju od 1490. do 1522. godine. Zbog oštre kritike visokog klera i vatikanske politike ovo se Crijevićevo djelo našlo na crkvenom ‘Popisu zabranjenih knjiga’ (Index Librorum Prohibitorum).
Crijevićeva rasprava ‘O podrijetlu, običajima i podvizima Turaka’ objavljena je 1590., a 1790. godine svjetlo dana je ugledao i njegov pregled povijesti Dubrovnika pod naslovom ‘O podrijetlu i razvoju dubrovačkoga grada’.
Dvadesetak godina bio je opat samostana sv. Jakova u Višnjici kraj Dubrovnika gdje je i umro u lipnju 1527. godine u 69. godini života.
Foto: Hrvatska enciklopedija