Oni stanovnici Komolca, ali i Rijeke dubrovačke, koji su nas sa zabrinutošću kontaktirali s upitima o problemu tzv. muljnog ispusta pročistača pitke vode u Komolcu mogu mirno spavati, jer kako ističu iz Vodovoda Dubrovnik, nema nikakve opasnosti po ljude i prirodu.
-Mulj iz pročistača u Komolcu izlijevat će se direktno u rijeku Omblu i to preko preko prastare cijevi za koju smatramo da je iz 1929. godine, dakle gotovo 90 godina stara – stoji u jednom od apela koji su nam stigli, pri čemu se dosta često u pitanje dovodio i sastav, odnosno tog mulja. Ipak prema izjavama odgovornih, nema razloga za strah.
Matušić smiruje zabrinute
Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić za DuList ističe kako građani nemaju nikakvog razloga za zabrinutost jer se sve izvodi po projektu, a bez rizika po ljude i prirodu.
– Najprije treba znati kako ništa ne radimo što je protivno zakonu, ili da ide na štetu ekologije. Sve što radimo je sve projektom razrađeno. Treba razlikovati taj mulj na pročistaču od mulja iz tzv. uređaja za obradu otpadnog mulja (UPOv) za fekalne vode. Neće doći do nikakve ugroze po okoliš ili stanovništvo. Dakle, voda s izvorišta dolazi do pročistača, a ono što se u vodi pojavi je zemlja, a ne neki toksični mulj. Također, prema projektu, filteri će iz vode uklanjati i bakterije, što su neki gradski vijećnici dovodili u pitanje – izjavio je Matušić.
‘Nije se ulagalo godinama’
-Da je zaista riječ o toksičnom otpadu, država bi nam naložila posebno odlaganje, a plaćali bismo i velike kazne – napominje Matušić. Potvrdio je kako je dio projekta i spomenuta devedeset godina stara cijev, koja će tijekom radova biti zamijenjena.
-Tu ćemo cijev mijenjati. Koristimo ovu priliku kako bismo i taj dio problema riješili. Treba znati kako se puno toga u insfrastrukturi nije godinama ulagalo. Gledajte, mi ako uspijemo učiniti pomak u odnosu na proteklih deset ili dvadeset godina za barem deset do petnaest posto, puno smo učinili. Od čišćenja kanalizacije u povijesnoj jezgri pa nadalje – ističe Matušić.
Begović: Slavljan je zamućeniji
Član Uprave Vodovoda Vicko Begović objasnio nam je kako se mulj izdvaja nakon pročišćavanja, odnosno filtracije vode u pročistaču.
-Taj zamuljani dio se nakon određenog pročišćavanja i slijeganja vraća u potok Slavljan. A taj potok i predstavlja bujicu, odnosno zamućuje se pri velikim kišama više nego što bi bila ta zamućena voda. Potok Slavljan se potom u Komolcu na Tenturiji ulijeva u rijeku Omblu. Dakle, u trenucima velikih kiša i oborinskih voda Slavljan je puno zamućeniji, nego ta voda iz pročistača. Naravno da će se jedan dio svega toga taložiti u pročistaču, što će se dalje zbrinjavati. Tu ne očekujemo probleme, a sve je u skladu s tehnološkim rješenjima te građevinskom dozvolom za projekt – izjavio je Begović. Dakle, najjednostavnije rečeno, mulj koji je u pročistač stigao sa izvorišta Omble nakon prolaska kroz pročistač vratit će se natrag u istu tu rijeku. Samo što će prolaziti kroz novu, modernu cijev, a potom i potok Slavljan.
Pročistač u probnom radu
Inače, pročistač pitke vode sredinom lipnja ove godine konačno je pušten u probni rad recilkulacijom u zatvorenom sustavu, nakon kojeg će biti spreman u potpunosti pustiti vodu u vodoopskrbni sustav grada Dubrovnika. Gradonačelnik Mato Franković taj je dan nazvao povijesnim, a njegova zamjenica Orlanda Tokić izjavila kako vjeruje da iduće zime neće doći do zamućenja vode. Odnosno, da će pročistač omogućiti građanima čistu i pitku vodu.
-Na području izvorišta Ombla imamo crpnu stanicu koja tlači vodu u dva spremnika. Crpka pušta vodu u sustav. Voda prvo dolazi kroz mehaničke filtere kako bi se otklonile nečistoće koje se nalaze u vodi. Tek prolaskom kroz mehaničke filtere voda ide na ultrafiltraciju. Nakon toga ispituje se kakvoća vode koja se mora konzervirati kako bi se pustila u sustav. Ona se onda klorira sukladno zakonu i voda pušta prema Dubrovniku i Mokošici. U tom trenutku građani mogu konzumirati pitku vodu – opisao je tada proces ‘dobivanja’ čiste i pitke vode član Uprave Vodovoda Zoran Ćosić.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 25. srpnja 2018.