Četvrti krug porezne reforme koji je Vlada RH predstavila krajem srpnja izazvao je burne reakcije u javnosti. ‘Pozdravio’ ih je dio poslodavaca u onome dijelu koji se odnosi na njihovo rasterećenje, ali i oni se pak protive uvođenju dodatnih poreza na pojedine grupe proizvoda poput alkoholnih i slatkih pića te duhana. Mladi od 25 njome nisu zadovoljni te mnogi od njih ističu kako ih nove potencijalne pogodnosti neće potaknuti da ostanu u Hrvatskoj, a oni od 30 godina koji efekte smanjenja poreza na dohodak neće ni osjetiti, smatraju je diskriminatornom. Naime, Vlada je odlučila ‘pomoći’ mladima pa je tako predložila da se za one do 25 godina obveza poreza na dohodak smanji za 100 posto, a za one od 26 do 30 godina za 50 posto. Temelj za tu mjeru je godina, a ne datum rođenja, istaknuli su iz Vlade.
-Pozdravljam svako povećanje osobnog dohotka kao i svi mladi. Međutim, ovo porezno rasterećenje u biti najviše pomaže za rješavanje nekih kratkoročnih ciljeva: kupnja kvalitetnih sastojaka u butizi, neki novi komad namještaja. Teško da će me tih dodatnih par stotinjaka kuna mjesečno potaknuti da zasnujem obitelj. Plus, tko mi može garantirati da iduće godine nova porezna reforma neće donijeti nove namete. Smatram da promjene moraju biti širokopojasne, obuhvatiti više od samo poreznih rasterećenja mladih, stvoriti u mladima povjerenje ako želimo neke ozbiljnije demografske promjene – mišljenja je naša 26-godišnja sugrađanka.
‘Vlada nas diskriminira’
Njezino mišljenje dijele i sugrađani koji su već napunili 30 godina ili će ih napuniti dok reforma, ukoliko prođe, zaživi. Razmišljanja su naime, kako dobna diskriminacija nije dopustiva, a smeta im što će, primjerice, netko tko je tek došao na posao, a ima 25 godina mogao bi imati veću plaću nego oni koji su skupili već nekoliko godina radnog iskustva.
-Drago mi je što Vlada promišlja kako mlade zadržati, ali mislim da im je dobna granica od 25 godina preniska. Realno, fakultet završimo s 22, 23 godine, ako damo sve u roku pa onda nam slijedi pripravnički staž za većinu zanimanja. Tako da je to zaista vrlo malo razdoblje u kojem bismo kao primali tu nešto veću plaću koja je nama od presudne važnosti. Smatram da bi bilo bolje da su uveli ukidanje poreza na dohodak tek od 30 pa nadalje – mišljenja je jedna naša 33-godišnja sugrađanka.
U prijedlogu reforme, nadalje, ostaje se pri već ranije utvrđenom smanjenju opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, a za pripremu i usluživanje hrane u ugostiteljstvu predložena je stopa od 13 posto. Poreznom su reformom obuhvaćeni i novi neoporezivi primitci poput troška smještaja za sve radnike i troška prehrane do 12 tisuća kuna ili novčana naknada za smještaj i prehranu do pet tisuća kuna te povećanje neoporezivih tuzemnih dnevnica za službena putovanja sa 170 na 200 kuna. U nju su uključene i naknade za podmirivanje troškova usluga za odmor radnika izvan glavne sezone do 2.500 kuna te troškovi plaćanja vrtića za djecu radnika, kao i troškovi dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Što se tiče poreza na dobit, predloženo je da se stopa od 12 posto primjenjuje na poduzetnike čiji je godišnji prihod manji od 7,5 milijuna kuna, za razliku od dosadašnjih tri milijuna kuna. Predlaže se također i oporezivanje bezalkoholnih pića ovisno o udjelu šećera, a najavljeni su i novi zahvati u trošarine pri čemu se mogu očekivati promjene u cijenama duhana i alkoholnih pića.
Reforma bez strategije
Dubrovački ekonomist Ivan Jelčić mišljenja je kako iza ove reforme ne stoji konkretna analiza i promišljanje te ocjenjuje kako je vrlo diskriminatorno porez na dohodak smanjivati samo za jednu skupinu. ‘Što nas po toj logici sprječava da iduće godine ne smanjimo porez samo, primjerice, konobarima?’, pita se ovaj ekonomist.
-Nisam pravnik, ali mislim da ovakva reforma, tj. taj dio za mlade ne može proći na Ustavnom sudu u smislu da se porez naplaćuje po dobi. To je potpuna dobna diskriminacija što je zabranjeno. Cijela je ta reforma tako nepromišljena. Mlade ćemo osloboditi poreza dok ne napune 30 i onda kada steknu iskustvo doći će vrijeme da ih oporezujemo, a oni mogu slobodno napustiti zemlju i otići nekamo gdje je porez manji. I ništa od demografske mjere. Općenito mislim da su sve te demografske mjere koje se pokušavaju potaknuti novcem potpuno promašene. Demografske mjere trebale bi se provoditi na nekim drugim frontovima, a ne s nekoliko tisuća kuna ili uopće novcem, već socijalnim, društvenim mjerama, poboljšanjem zdravstva i obrazovnog sustava, uvjeta u vrtićima i slično. Ljudima puno više znači da njihova djeca imaju dobro zdravstvo i školstvo nego da dobiju tisuću kuna koje će potrošiti – ističe za DuList Ivan Jelčić te se pita zašto je Vlada izabrala upravo 30. godinu, možda zato što je okrugla brojka?
-Zašto nije neka druga godina, 29. ili 32., nitko očito nije napravio nikakvu analizu ili istraživanje. Kad god se radi nekakava reforma nitko nikada ne prezentira brojke nego samo ideje – mišljenja je Jelčić.
Porez na ‘grijeh’
Negativan je i po pitanju dodatnog oporezivanja slatkih pića, alkohola i duhana. Naime, ističe, i taj se dio predlaže bez razrađene strategije i to po uzoru na neke druge zemlje poput Amerike.
-U Americi, primjerice, takve poreze nazivaju ‘porez na grijeh’. Pušenje i alkohol drže grijehom pa osobe koje ih konzumiraju, smatraju, zaslužuju plaćati veći porez. Pića sa šećerom su isto preuzeta iz Amerike. Oni naime imaju veliki problem s prekomjernim pijenjem Coca Cole, dok kod nas u Hrvatskoj situacija nije takva. Naime, o uvođenju poreza na slatka pića govorilo se i prije nekoliko godina u Saboru, ali zastupnici nisu to podržali. Kod nas je naime napravljeno istraživanje u kojem je zaključeno da je za zdravlje Hrvata pogubnija pekara, puno veći uzrok debljanja kod nas su pekarski prozvodi. Ako već idemo logikom zdravlja, zašto ne oporezivati njih? E, ali to nije ‘grijeh’ kao duhan ili Coca Cola. Tko će se usuditi povisiti cijenu kruha, ljudi bi se pobunili. Iako puno bi više novca od poreza skupili – nastavlja Jelčić. Nije optimističan ni po pitanju smanjenja PDV-a na ugostiteljstvo jer, ukoliko dođe do nametanja dodatnog poreza na pića, to će ponovno biti loše za ugostitelje.
-Većina poreznog opterećenja na teret je ljudima koji su manje platežne moći. Oni koji imaju manje novaca često više puše ili piju iz nekih životnih razloga. A, alkohol i pušenje su ovisnosti, a one su klasificirane kao bolesti. Dakle, kažnjavamo ljude koji su bolesni, koji neće moći tako lako prestati pušiti i piti. Porezom samo penaliziramo osobe slabije platežne moći i lošijeg zdravstvenog stanja, a onda, kada se ti novci skupe nikada ne znamo kamo idu – mišljenja je ovaj dubrovački ekonomist.
Poslodavci traže pojašnjenja
Novim prijedlogom reforme nisu zadovoljni ni računovođe te nam se nekolicina njih u razgovoru požalila kako će im posebno ovaj dio obračunavanja plaće za mlade od 25 pa sve do 30 dodatno komplicirati ionako već zamršen sustav. Morat će, ukoliko reforma koja je upućena na savjetovanje prođe, unutar svake od kategorija razgraničavati i godište mladog radnika te u skladu s time posebno obračunavati plaću i doprinose. Ovakva reforma, istaknuli su nam mnogi od njih, ide jedino na ruku poslodavcima te u potpunosti diskriminira zaposlenike po dobnoj strukturi. O svemu se očitovala i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) koja je reformu pozdravila, ali i zatražila dodatna pojašnjenja upravo oko izmjene poreza na dohodak vezane uz dob zaposlenika jer bi to moglo značiti ‘nepotrebno kompliciranje ionako složenog sustava’. Poslodavci, istaknuli su u priopćenju iz HUP-a, plaće ne određuju prema dobnoj granici već prema kompetencijama, iskustvu i produktivnosti zaposlenika.
-HUP se zalaže za snižavanje visokih stopa poreza na dohodak općenito što bi pozitivno utjecalo na sve zaposlene, neovisno o dobnoj granici. Sumnjamo da ovakva mjera može zadržati mlade u zemlji jer oni mahom odlaze zbog dugoročne perspektive – istaknuli su iz ove udruge.
Iz tiskanog izdanja od 7. kolovoza 2019.