Ovogodišnji program obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige Dubrovačke knjižnice zaključile su predavanjem prof. dr. sc. Slavice Stojan ‘Držić privatno’ u srijedu, 15 studenoga, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.
Privatni život Marina Držića, unatoč svim dosadašnjim istraživanjima, još uvijek je pun nepoznanica. U ovom predavanju naglasak je bio na, kako sama predavačica ističe, ‘prostoru Držićeve zbilje u arhivskim dokumentima’. U svom izlaganju Stojan je na drukčiji način protumačila neke poznate dokumente iz Držićeva života, ali i pokazala te komentirala nedavno pronađene dokumente u Državnom arhivu u Dubrovniku koji se odnose na Držićev život.
Vidra, kako se naziva Marina Držića, bio je obiteljski nadimak Držićevih. Dajući širu sliku o Marinu Držiću predavačica je istaknula tragičnu smrt Držićeva djeda 1463. zbog koje su njegovi potomci ostali bez dragocjenog putokaza u životu i u trgovačkom poslu. Marin je bio peti sin u obitelji. Njegova braća bavila su se trgovinom i na početku su dobro poslovali, ali već od 1529. počinju neuspjesi. Upravo iz te situacije Stojan izvodi paralelu sa stvarnim životom Držićevih i komedijom ‘Dundo Maroje’ koja se otkriva kao jedna biografska komedija jer njihovo poslovanje sliči na posao Mara Marojeva i dunda Maroja.
Prvi dokument u kojem se navodi Marin Držić datira iz 1526. kada se spominje da je kao klerik posato jedan od rektora polovice crkve Domino. Njegov dolazak u Anconu 1543. bio je početak njegovih velikih zaduživanja iako je vjerojatno i ranije bio tome sklon. Stojan napominje i kako je Marin Držić teško zadržavao zaposlenje, često se zaduživao no dugove nije uredno vraćao. Posljedica takvog ponašanja bili su napadi, a nerijetko je bio i pretučen. Prestao je biti osoba kojoj se klanjaju po Gradu i postao je marginaliziran u društvenom životu Dubrovnika.
Predavačica je pokazala i Držićevu zadužnicu Martinu Šumičiću, svaku Vlaha Nikole Držića, iz 1552. što je ujedno i prvi autograf jednog hrvatskog pisca. Kao zanimljivost navodi i činjenicu kako se Držić u dokumetima redovito izjašnjavao kao svećenik, prete Marino de Darsa i don Marin Držić; dok se na urotničkim pismima Cosimu I. Mediciju ne potpisuje svećeničkim naslovom, nego samo Marino Darsa Raguseo.
-Držićeva kritika vlasti je nedosljedna; služi se netočnostima, poluistinama i banalnim tvrdnjama. Za prevrat Držić ište novac koji je trebao biti uručen njemu putem mjenice – rekla je Slavica Stojan te predavanje zaključila citatom iz urotiničkih pisama ‘Dovoljno je da klimnete glavom i moći ćete dobiti Dubrovnik zauvijek kao robu’. Predavanje je otvorilo mnoga pitanja i dalo novi pogled na Držićev život.
Foto: DKD/Vedran Levi