Na nedavno održanoj javnoj dražbi GP Dubrovnika u stečaju tvrtka Dubrovnik ceste d.d. iz drugog puta kupile su kamenolom Mironju, zemljište u Poduzetničkoj zoni Ston, izminirani materijal te jedan dio zemljišta na Mironji za oko 9 milijuna i 166 tisuća kuna.
Tim povodom razgovarali smo s direktorom Dubrovnik cesta Robertom Krilom.
Kupnja Mironje ocijenjena je kao strateški poslovni potez bitan za osiguravanje vlastitog izvora kamenih materijala. Koji su prvi planovi Dubrovnik cesta vezano za kamenolom Mironju?
– U najkraćim crtama plan je što prije stvoriti preduvjete za pokretanje proizvodnje kamenih agregata iz kupljenog odmniranog materijala i pokrenuti proizvodnju, prije svega za vlastite potrebe, a dio će se prodavati i na tržištu. Kada kažem stvoriti preduvjete mislim na vraćanje infrastrukture u funkciju, budući se poslovna aktivnost na Mironji ne odvija već nekoliko godina, pa tako primjerice jedna od prvih stvari koje moramo napraviti je osigurati opskrbu električnom energijom. Važan faktor koji će diktirati intenzitet aktivnosti i dinamiku proizvodnje prvih par mjeseci su i vremenski uvjeti, obzirom da vlažnost materijala koji se prerađuje utječe na rezultate proizvodnje.
Paralelno sa proizvodnjom kamenih agregata, krenuti ćemo u ishođenje koncesije za ponovno pokretanje kamenoloma u pravom smislu tj. vađenje i preradu kamena u eksploatacijskom polju Mironja. U prvoj fazi u manjem obuhvatu, što očekujemo ostvariti unutar dvije godine, a kasnije i u obuhvatu cijelog polja, no to ovisi o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na dijelu eksploatacijskog polja.
Hoće li to osigurati bolju ponudu i dostupnost kamenih agregata na tržištu Dubrovačko-neretvanske županije?
– Svakako, lokacija Mironja je pozicionirana u središtu trokuta Neum–Orebić–Prevlaka, na kojem području trenutno postoji tek jedan kamenolom tehničko-građevnog kamena (Dubac). Pozicija je nama posebno značajna zbog osnovne djelatnosti – održavanja i rekonstrukcije cesta u županiji, radi optimiziranja troškova prijevoza, a u tom smislu će biti bolja dostupnost kamenih agregata u ovom dijelu županije i drugima.
Namjeravate li možda pokrenuti u dogledno vrijeme i proizvodnju asfalta kojeg kronično nedostaje na dubrovačkom području?
– U prvoj fazi projekta, što okvirno znači do ishođenja nove koncesije za eksploataciju, nije predviđena proizvodnja asfalta, ali u konačnici je logično da će se na Mironji proizvoditi asfalt. Da li ćemo to raditi samostalno ili u suradnji s nekim drugim, odlučiti ćemo kada za to dođe vrijeme, a kriterij će biti financijska isplativost nakon što troškove kupnje asfaltne baze i efekte vlastite proizvodnje usporedimo sa mogućim uštedama kroz suradnju s nekim drugim.
Imenovani ste direktorom Dubrovnik cesta, nakon što je bivši direktor zaradio kaznenu prijavu zbog nesavjesnog poslovanja vezano za uplatu jamčevine za kupnju Mironje zbog čega su Ceste izgubile milijun i 700 tisuća kuna. Kakvo ste stanje zatekli u tvrtki i koji su vam prvi važniji potezi koje ćete provesti?
– Moram vas malo ispraviti – imenovan sam direktorom nešto prije pokretanja spomenute prijave, no to i nije toliko bitno. Stanje koje sam zatekao u tvrtci, blago rečeno, bilo je složeno. Gubitci iz poslovanja iznosili su više od 15 mil. kn i sada se može reći da bi nastavak takvog trenda poslovanja izvjesno odveo tvrtku u stečaj. Angažman u Dubrovnik cestama za mene osobno predstavlja ne samo profesionalni izazov, već i priliku napraviti nešto opće korisno u vremenu kada se na dnevnoj bazi gase radna mjesta. Za sada sam zadovoljan napravljenim u dijelu poslovnog rezultata – 2013. godina bi trebala završiti pozitivnim poslovanjem, a ostvarili smo i stratešku investiciju na Mironji. Međutim nisam u potpunosti zadovoljan ostvarenjem nekih zacrtanih aktivnosti koje smatram potrebnim za dugoročno stabilno i pozitivno poslovanje tvrtke.
Dolaskom u tvrtku, u vrlo krakom roku sam uvidio što je potrebno napraviti za zaokret trenda negativnog poslovanja. Prije svega provesti financijsko restrukturiranje kako tekuća likvidnost tvrtke ne bi dolazila u pitanje. Zatim reorganizirati operativno poslovanje i kadrovski restrukturirati tvrtku, kako bi se povećala efikasnost rada te pokrenuti obnovu strojno-voznog parka. To su ključne aktivnosti koje treba provesti u kratkom i srednjem roku da bi se poslovanje tvrtke stabiliziralo u pozitivnom teritoriju. Reorganizacija poslovanja, kroz uvođenje koncepta profitnih centara i stimulacije djelatnika prema ostvarenom rezultatu/učinku, provodi se sporije nego sam planirao, a kadrovsko restrukturiranje tvrtke moći će se kvalitetno napraviti samo ukoliko se iznađu sredstva za zbrinjavanje zaposlenih kroz otpremnine.
Imate li dovoljan broj zaposlenih, i koji je to broj?
– Broj zaposlenih kreće se oko 130, u ovom trenutku točno 131, što je u usporedbi sa drugim društvima koja se bave održavanjem cesta u RH i brojem kilometara cesta koje održavaju, čak i nešto više nego što bi trebalo ili moglo biti. Međutim struktura djelatnika (dobna, stručna) nije najpovoljnija – trenutno u društvu imamo zaposleno 8 djelatnika sa VSS, 5 djelatnika sa VŠS, 47 djelatnika sa SSS i 71 djelatnika drugih kvalifikacija. Nadalje, 20 djelatnika je starije od 60 godina i još 37 djelatnika u rasponu od 50 do 60 godina – dakle 44 posto djelatnika je starije od 50 godina, a priroda našeg posla je najvećim dijelom radno intenzivna. Navedeno utječe na efikasnost rada tj. učinak po djelatniku i razlog je nešto većem broju zaposlenih.
Tijekom proteklih godinu dana uspjeli smo pojačati stručni tim – na četiri bitna rukovodeća radna mjesta u tehničkom sektoru doveli smo nove ljude. Kadrovsko restrukturiranje jedan je od važnijih zadataka pred nama, no u postojećim okolnostima tempo restrukturiranja odnosno mogućnost novog zapošljavanja, određuje nam dinamika odlaska starijih djelatnika u mirovinu. Plan je svakako nastaviti podizati razinu stručnosti, edukacijom postojećeg kadra i pažljivim odabirom kod novog zapošljavanja, jer je to uvjet opstanka i uspješnog poslovanja bilo kojeg sustava u današnjem turbulentnom poslovnom okruženju.
S obzirom da se Dubrovnik ceste bave održavanjem i zaštitom cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije, možete li nam reći koliko novaca imate na raspolaganju za to?
– Radije bi govorio u terminima koliko imamo ugovorenog posla za redovno održavanje i zaštitu cesta, jer često se misli kako mi u tu svrhu imamo osigurana sredstva iz proračuna ili sl. Javnim sredstvima na zakonom propisan način raspolažu upravitelji cesta, a to su Hrvatske ceste d.o.o. za državne ceste, Županijske uprave za ceste za županijske i lokalne ceste te gradovi i općine za nerazvrstane ceste. Dubrovnik ceste d.d. poslove održavanja i rekonstrukcije cesta redovito moraju dobiti na tržištu, odnosno na javnim natječajima koje raspisuju upravitelji cesta u okviru javne nabave. Tako smo za redovno održavanje državnih, županijskih i lokalnih cesta za 2013. godinu imali ugovorenih nešto više od 30 mil. kuna, a slično očekujemo i za 2014. godinu.
U koliko gradova i Općina imate ugovore za održavanje lokalnih i nerazvrstanih cesta?
– U 2013. godini smo imali godišnje ugovore za održavanje nerazvrstanih cesta za općinu Konavle, općinu Dubrovačko primorje i općinu Ston, a sa gotovo svim općinama i gradovima surađujemo na pojedinačnim poslovima.
Možete li nam komentirati činjenicu da neke druge tvrke dobivaju ugovore za obavljanje tih poslova u Dubrovniku premda nisu kvalificirane za to?
– Nisam bio u tvrtci kada je proveden javni natječaj za održavanje nerazvrstanih cesta na administrativnom području Grada Dubrovnika, niti sam isti naknadno proučavao, tako da ne mogu to komentirati.
Kako biste ocijenili stanje cesta u Županiji?
– Ceste u našoj županiji ne odstupaju od prosjeka RH, čak bi rekao da je stanje nešto bolje od prosjeka. Možda je to moje subjektivno mišljenje, no za pravo mi daju komentari kolega iz društava koja se bave održavanjem cesta po drugim županijama RH, a nakon što su boravili ili prolazili našom županijom. To se može zahvaliti kako radu naših djelatnika tako i kvalitetnom upravljanju od strane ljudi koji su zaduženi za upravljanje cestama na području županije i ispravnom ulaganju sredstava koja su im na raspolaganju.
Jesmo li spremni za zimu i eventualno i snijeg?
– Naravno. Osigurane su potrebne količine posipala (600 t soli) i imamo 12 potpuno opremljenih posada za intervencije – specijalnih vozila, teretnih i lakih teretnih vozila, opremljenih plugovima i posipačima, koje mogu kvalitetno odgovoriti potrebama redovnog održavanja državnih, županijskih i lokalnih cesta naše županije u zimskim uvjetima.