Novim Zakonom o radu (ZOR) sačuvat će se prava radnika koji se zapošljavaju preko agencija za privremeno zapošljavanje, prema kojima poslodavac mora jednako postupati kao i prema redovno zaposlenim radnicima, a smanjenje prava bit će moguće samo ako to agencije učine u suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore, tvrde iz Ministarstva.
Hrvatska je u sadašnji ZOR u potpunosti prenijela pravnu stečevinu EU o načelu obveze jednakog postupanja prema ustupljenim radnicima kada je riječ o plaći i drugim uvjetima rada, što će ostati propisano i novim ZOR-om, ali će ta prava biti jasnije propisana, izjavio je Hini glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Krunoslav Vidić.
Također, novim ZOR-om poslodavcima je zabranjeno da na mjesto otpuštenog radnika zaposle agencijskog radnika.
Novi ZOR će, sukladno Direktivi EU-a, otvoriti mogućnost odstupanja od načela jednakog postupanja samo u slučaju da to agencije učine u suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore.
U pojedinim državama članicama EU već se ranije otvorilo pitanje imaju li, temeljem načela jednakog postupanja, ustupljeni radnici jednako pravo ne samo na plaću, već i druga materijalna prava kao i radnici kod korisnika.
Sud pravde EU-a, ističe Vidić, još nije zauzeo stajalište kako treba tumačiti pojam plaće, već se to tumačenje prepušta nacionalom zakonodavstvu.
To podrazumijeva da bi slijedom definicije plaće koja postoji u svakom od nacionalnih zakonodavstava, trebalo utvrđivati koja se materijalna prava trebaju na jednaki način isplaćivati ustupljenim radnicima, ističe Vidić.
Zagrebački Županijski sud nedavno je, na tužbu nekih radnika koji su privremeno radili u HT-u, presudio da agencije za privremeno zapošljavanje moraju radnicima koje su ustupili tvrtkama uz istu plaću za isto radno mjesto isplaćivati i sva materijalna prava koja po kolektivnom ugovoru ili drugim propisima imaju ostali radnici u tim tvrtkama, primjerice božićnicu i regres.
Komentirajući ocjenu da je ta presuda dala ‘vjetar u leđa’ sindikatima koji se protive outsorcingu u javnim i državnim službama, Vidić naglašava kako su rad preko agencija za privremeno zapošljavanja i outsourcing dva potpuno različita instituta koja za sobom povlače i različite uvjete rada.
Kada je riječ o agencijskom radu, radnik se ustupa korisniku i radi po njegovim uputama i s njegovim sredstvima rada. Stoga je logično da se na ustupljenog radnika treba primijeniti načelo jednakog postupanja u odnosu na radnika koji radi kod korisnika, jer su i jedan i drugi u istom položaju.
Outsourcing pak, ističe Vidić, nije predmet ZOR-a niti se na njega odnosi presuda Županijskog suda. U tom slučaju korisnik s drugom tvrtkom ugovara obavljanje određenih usluga (npr. čišćenje prostorija), a radnici zaposleni u toj tvrtki koriste njezina sredstva i rade po uputama i pod nadzorom te tvrtke.
Direktiva o agencijskom radu u tom slučaju se ne primjenjuje na uvjete rada tih radnika, što znači da ne postoji obveza poštivanja načela jednakog postupanja. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nije neposredno zaduženo za provođenje outsourcinga u javnom sektoru, napominje Vidić.
U Hrvatskoj je izmjenama ZOR-a iz 2003. po prvi put otvorena mogućnost osnivanja agencija za privremeno zapošljavanje, a do tada jedino Grčka i Turska nisu poznavale takav način angažiranja radnika koji je uvelike prihvaćen u razvijenim zemljama.
Procjenjuje se da su u zemljama EU-a u 2010., kada je Europska direktiva implementirana i u hrvatsko zakonodavstvo, privremeni radnici zaposleni preko agencija činili 2,5 posto radne populacije.
Radna snaga sve se više promatra kroz prizmu ekonomskog zakona ponude i potražnje pa poslodavci počinju tražiti radnike koji će im za manju cijenu donijeti isti ili veći profit. S druge strane, fleksibilno tržište rada omogućilo je radnicima slobodu kretanja prema bolje plaćenom radu.
U Hrvatskoj radi 60-ak agencija za privremeno zapošljavanje, a njihovi predstavnici redom ističu kako je najbitnije da se klijentima što prije pronađu radnici koje traže, da se što više ljudi zapošljava i da sve bude legalno i po zakonu.
Od ove godine agencije su dužne dostavljati i podatke o zaposlenim radnicima i njihovim plaćama. Po podacima Poslovne Hrvatske, najveće baze poslovnih podataka, velika većina agencija dobro posluje.
Podaci o nekima od najvećih agencija pokazuju da su u 2012. prihodi u Electusu iznosili 68 milijuna kuna, u Dekri 64 milijuna, a u Adeccu 63 milijuna kuna.
Na svojim web stranicama agencije poručuju da traže ozbiljne i odgovorne osobe bez obzira na struku, zainteresirane za rad na određeno vrijeme s mogućnošću trajnog zapošljavanja. Radno iskustvo je prednost, ali nije uvjet, a zainteresirana se upozorava i na mogućnost rada u smjenama.
Sve agencije ističu da stalno brinu o ustupljenim zaposlenicima, odnosno o ispunjavanju svih njihovih prava i obveza propisanih zakonom.