Ministar financija Boris Lalovac gostovao je u srijedu ujutro u emisiji Hrvatskog radija ‘Ujutro prvi’ te je objasnio kako su tekli pregovori između Vlade, banaka, Udruge Franak i Hrvatske narodne banke i kako je došlo do ideje o konverziji kredita iz švicarskog franka u euro
Što se detalja konverzije tiče, Lalovac je kazao kako je sve već na papiru i da neće biti novog zakona, nego će se sve implementirati u postojeće zakone s glavnim ciljem – izjednačavanjem glavnica kredita u ‘švicarcima’ s glavnicama kredita u eurima. Radit će se i na tome da se građanima ne naplaćuje trošak konverzije te da im se otpis dijela glavnice ne oporezuje, prenosi tportal.hr
Svi detalji, obrazložio je, bit će definirani u ovom i početkom idućeg tjedna, a 1. listopada uslijedit će izglasavanje u Saboru ili donošenje uredbe. Banke će imati rok od tri mjeseca da se prilagode novoj situaciji jer će se svaka kreditna stranka obrađivati individualno.
‘Ne treba misliti da građani zaduženi u francima dobivaju nešto jer sada plaćaju po trideset tisuća eura veće glavnice nego dužnici u eurima’, dodao je.
Precizirao je da će se svi krediti u ‘švicarcima’ konvertirati u euro prema kamatnoj stopi koja je vrijedila na dan dizanja kredita, ali po tečaju HNB-a ili poslovne banke koji će vrijediti na dan konverzije. Mađarska je pokušala s konverzijom prema tečaju na dan potpisivanja kredita, ali je tu odluku srušio Europski sud. Lalovac je naglasio kako se ove mjere neće odnositi na već vraćene kredite.
Od eskalacije problema sa švicarskim francima u siječnju ove godine do danas Lalovac nije uspio pomiriti sve posvađane strane. Međutim, Ministarstvo je cijelo vrijeme tražilo rješenje i promatralo što se događalo u susjednim zemljama, istaknuo je.
S bankarima nikako na zelenu granu
‘Donijeli smo privremena rješenja kako bi svi, hladne glave, mogli izračunati što to znači za ekonomiju. Međutim, u cjelokupnom procesu, u tih šest, sedam mjeseci stalno sam dobivao poruke bankarskog sektora kako ‘evo, samo što nisu završili s analizama’. Razgovarao sam i s predsjednicima uprava njihovih matica, dakle s Talijanima, Francuzima i Austrijancima, da im kažem koliko je to velik društveni problem u Hrvatskoj’, pojasnio je.
Bankari su tvrdili da su svjesni tog problema, no nisu nudili rješenja niti su se oko čega mogli dogovoriti. Prema Lalovcu, to je bio podcjenjivački pristup te su banke čekale istek mjere zamrzavanja tečaja franka na razini od 6,39 kuna i nove izbore u nadi da će pregovarati s nekom drugom Vladom.
Lalovac se osvrnuo i na rad bivše Vlade koja se 2011, kada su krenuli problemi sa švicarskim frankom, nije dobro postavila, već je ‘povlađivala bankama i govorila da se takve stvari događaju u tržišnoj ekonomiji’.
Nema više egzotičnih valuta
Sada, kada se krene u konverziju kredita, veli Lalovac, treba imati na umu da administrativne mjere zamrznutog tečaja švicarskog franka od 6,39 kuna i kamatne stope od 3,23 više neće vrijediti za one koji žele ostati zaduženi u francima. Ono što je još važnije, naglašava, jest da se Zakonom o stambenom kreditiranju zabrane krediti u švicarskim francima.
‘Banke su se širile jeftinim novcem, takvim egzotičnim valutama. Strategija je bila – pustite novac na tržište, građani će ga uzeti, a kasnije što se kome dogodi. Uzeli su bonuse, otišli i pustili građane da grcaju u dugovima’, rekao je.
Na pitanje koliki će konverzija biti udar na banke i može li ona zaljuljati financijski sustav, Lalovac spremno odgovara: ‘Cjelokupna bankarska aktiva ima više od 400 milijardi kuna i veća je od ukupnog hrvatskog BDP-a. To ne treba stavljati u prvi plan, kao što to čine neki neoliberalni ekonomisti – u prvi plan treba staviti to koliko bi hrvatski građani više preplatili bankama svog teško zarađenog dohotka u doba krize.’