Na području Općine Dubrovačko primorje trebali bi se realizirati brojni projekti, koji će doprinijeti razvoju te Općine.
Riječ je o projektima „Hrvatski san" u Dolima, Marina Slano, Poslovna zona u Banićima i Zračna luka Lisačke Rudine. Investicije, otvaranje radnih mjesta i POS-ovi stanovi način su borbe protiv depopulacije. O brojnim projektima koji su do sada izvedeni, za ovaj broj duLista razgovarali smo s načelnikom Nikolom Knežićem.
Koje biste projekte izdvojili kao najznačajnije na području Općine Dubrovačko primorje?
– Što se tiče projekata iz prethodnog razdoblja najbitniji su kapitalni projekti kao što je izgradnja
školske sportske dvorane u Slanome, završetak izgradnje kanalizacijskog pročistaća u Slanome uz rekonstrukciju postojećeg kanalizacijskog sustava, kao i projekt ulaganja u infrastrukturu u Poslovnoj zoni Banići. Završeno je i proširenje vodovodnog sustava za sedam naselja od Imotice do Visočana.
Adaptirali smo i rekonstruirali nekoliko kilometara cesta po Općini, odrađena je i rekonstrukcija raskrižja Svetog Nikole pokraj Topologa, izrađen je sportski centar u Slanome, završena je i izgradnja turističkog vidikovca Gajina u Majkovima, kao i izgradnja tradicijske kuće i sanitarnog čvora u Smokovljanima. Asfaltirala se cesta do stare crkve Rotonde u Ošljemu, izgrađeno je cestovno odmorište u Budimi. Posvetili smo se izgradnji protupožarnih putova po šumama koje će služiti u turističke svrhe. Obnovljeno je i nekoliko crkava – Svetog Stjepana u Topolome, Svete Orsule u Slanome, a očekuje nas i završetak obnove Crkve Svete Luncijate. Otkupljen je i Knežev dvor u Slanome.
Općina je pripremila svu dokumentaciju i riješila imovinsko-pravne odnose, te je putem donacije DPDS-a dvor kupljen i sad će se zajednički obnavljati. Započeta je izgradnja kulturno – sportske školske dvorane u Smokovljanima u Primorju. Jedni od bitnijih projekata su i otvaranje hitne pomoći na području Općine, otvaranje novog kamenoloma na Mironji, prvog u Dalmaciji poslije rata, dok smo u vrijeme sezone otvorili i granični projelaz Čepikuće prema Općini Ravno, što je zapravo naš međugranični projekt.
Radi se i rekonstrukcija škole u Majkovima gdje se radi kušaonica proizvoda od meda i vina, otvorena je prva turistička agencija i seosko domaćinstvo. Završen je i najmoderniji centar za marikulturu na Bistrini. Završili smo i Prostorni plan Općine, donijeli detaljni plan izmjene UPU Slano, a radimo i na još tri, četiri prostorna plana. Do ljeta ćemo imati gotovu svu prostorno – plansku dokumentaciju koja je potrebna da bi se moglo ulagati. Što se tiče investitora, mi se trudimo biti prijateljska općina.
Oko Uskrsa počinje gradnja Marine Slano
Jeste li zadovoljni realizacijom privatnih investicija na području Općine? Što je s projektima „Hrvatski san" u Dolima, Marina Slano, Poslovne zone u Banićima?
– Što se tiče Marine Slano tu smo na usluzi investitoru koji je dobio koncesiju, u ACI-ju rade glavni projekt i radovi bi se mogli očekivati odmah po ishodovanju građevinske dozvole. Ako bude sve kako treba, za Uskrs bi se mogla početi graditi marina. Što se tiče projekta Hrvatski san na Sestricima, Općina je dala veliki vjetar u leđa investitorima još od prvog dana te je našim zalaganjem taj projekt ušao u Prostorni plan Županije. Danas je donesen Prostorni plan Općine u koji je također unesen, i upravo je u tijeku izrada Urbanističkog plana tog naselja.
Ako sve bude u redu, do Uskrsa bi trebao biti gotov i moglo bi se početi graditi ili projektirati. Mi se trudimo na sve moguće načine privući investitore i olakšati im. Pošto nam je tek nedavno država vratila zemlju u Poslovnoj zoni, završetkom izgradnje zadnje faze infrastrukture, ona je od iduće godine spremna za eksploataciju. Obavijestili smo 100-injak tvrtki iz zemlje kako bi vidjeli ima li interesa.
Mi ne čekamo da nam netko dođe, već smo im ponudili da dođemo na njihova vrata pregovarati o Poslovnoj zoni. Idemo od tvrtke do tvrtke i prezentiramo svoju zonu, što u našoj zemlji nije čest slučaj. Investitori pitaju kad se može graditi i koliko to košta. To je ono pitanje na koje u Hrvatskoj često nema odgovora. Od iduće godine imat ćemo svu prostorno-plansku dokumentaciju i bit ćemo spremni za cijeli niz investicija ako naravno uspijemo naći investitore.
Pedeset POS stanova
Poznato je da se Općina Dubrovačko primorje suočava s depopulacijom. Koje ste mjere poduzeli kako bi se taj proces zaustavio?
– S obzirom na najavljene projekte, za godinu dana otvorit ćemo nova radna mjesta i moglo bi nam se dogoditi da ćemo imati više radnih mjesta nego ljudi koji traže posao. To je moj opravdani strah, ali daj Bože da bude tako jer ćemo tako vratiti određeni dio populacije na ove prostore i dobit ćemo sigurno nešto nove radne snage i novih stanovnika. To nam je i cilj jer sve to radimo da se obnovi demografska struktura.
Zato smo i pokrenuli projekt POS-ovh stanova na parceli pored Poslovne zone. Proveli smo anketu i utvrdili da postoji interes 50-ak mladih obitelji. No, država nas koči s imovinko-pravne strane zbog nekog spora kojeg vodi protiv općina. Spor se vodi još od 2006. , ali nadam se da će biti pozitivno riješen i da će nam se to zemljište riješiti i onda bi krenuli s projektom izgradnje 50-ak POS-ovih stanova. Na sve moguće načine moramo se boriti protiv demografskog poraza na ovim prostorima koji je bio aktualan posljednjih 30,40 godina. Po nekim informacijama s terena, u zadnje 3 do 4 godine broj stanovnika se nije smanjio. To nam je bio cilj – zaustaviti odljev ljudi. Uvijek sam govorio da će nam biti uspjeh ako do kraja mandata ne opadne broj ljudi.
Dokle se stiglo s projektom Zračne luke Lisačke Rudine?
– Mi smo tu napravili iskorak. Zadnjih 30 godina spominje se Zračna luka Rudine, no za nju se nije pozorno napravila nekakva akcija koja je bila potrebna u prijašnjem vremenu. Mi smo izradili rješenje i potrebnu dokumentaciju da se ona unese u Prostorni plan i da se za nju predvidi sve ono što treba. Izrađena je Studija i idejno rješenje, i sada se treba naći investitor ili putem EU fondova ili putem države i ministarstava. To je nešto što nas očekuje u narednom razdoblju. Iako nisu vremena za izgradnju zračnih luka.
No, to ne znači da ona za budućnost neće značiti neki napredak. Po našim analizama ona bi trebala biti vezana za projekt Hrvatski san, za male avione i privatnu avijaciju te za interventne helikoptere, kanadere… Trebala bi biti svojevrsna servisna zona manjih aviona na tom području. Planiramo naći sredstva da izgradimo barem pistu sa nekakvim minijaturnim sadržajem pa da se u budućnosti, komercijalizacijom cijele te priče, počne dalje razvijati. U fazi smo pronalaska sredstava za početnu fazu.
Koliko je sredstava Općina povukla iz EU fondova?
– Mi smo među prvim općinama koja je povukla bespovratnih milijun eura iz fondova za projekt izgradnje kanalizacijskog sustava naselja Slano, također za javnu rasvjetu, i za neke manje projekte, od stečaka koji se sada obnavljaju u Čepikućama do turističke rute kroz Primorje i Ravno, kuće meda u Majkovima pa do vinske kuće u Smokovljanima. Povukli smo oko 10- ak milijuna kuna.
Koliko Općina Dubrovačko primorje ima zaposlenika i naravno koliki joj je proračun?
– Sve ove projekte koje smo nabrojali radi četvero ljudi. U jedinstvenom upravnom odjelu Općine svega je četvero zaposlenih osoba i ja kao načelnik. Ne stoji priča kako općine treba ukinuti. Mi imamo proračun od oko 20 milijuna kuna, podvučemo li taj iznos matematički, u nas jedna zaposlena osoba radi s 4 milijuna kuna.
Brzo će izbori, namjeravate li se opet kandidirati za načelnika?
– Općinski odbor HDZ – a, mora donijeti tu odluku, ali moje je mišljenje da ću ponovno biti kandidat. Odluka se formalno nije donijela, ali što se mene tiče ja sam za.