Sezona je kuka i šparoga, a društvene mreže prepune su fotografija ljudi koji se pohvale sa svojim ‘ulovom’. Osim što su praktički besplatan ručak te biljke su prepune hranjivih tvari i proteina koje pomažu našem tijelu. O pozitivnim svojstvima samoniklih šparoga razgovarali smo s magistricom farmacije Mihaelom Gavrić, a ona nam je otkrila za što su one korisne, kako ih je najbolje pripraviti i gdje ih je najbolje brati.
– Šparoge imaju puno pozitivnih svojstava i većinom ovise o sastavu. Što se sastava tiče ona obiluje mineralima i vitaminima te ima visok udio vode. Kad je riječ o mineralima tu su nam dosta bitni kalij, natrij i kalcij koji su nam važni s još jednim njenim proteinom, paranginom za dijuretsko djelovanje. Ona je dobar dijuretik a uz to se još odavno koristi za liječenje reumatoidnog artritisa i sniženje krvnog tlaka tako da je to jedna od prednosti. Dodatno uz to imamo njezin flavonoid rutin koji nam je jako bitan za učvršćivanje krvnih žila i još dodatno uz to imamo visok udio folne kiseline vitamina B6 koja nam regulira koncentraciju homocisteina u krvi. Kada je ta koncentracija previsoka onda postoji rizik od srčanih oboljenja. Zbog svih navedenih stavki ima jako dobar učinak na krvožilni sustav i tlak. Šparoga je i najbolji izvor glutationa koji nam je najači antioksidans koji postoji u prirodi i pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa stanica, odnosno samog stresa – objasnila nam je Mihaela, koja kaže kako ih nije dobro dugo skladištiti te s pripremom treba krenuti što prije.
Mihaela Gavrić sudionica je i večerašnjeg gastro događaja ‘COOKe i šparoge’ koje se održava u Čilipima, a sudionici će imati priliku isprobati jela od ovog samoniklog bilja dok će im Mihaela održati predavanje o zdravstvenim prednostima ove namirnice. Događaj organizira Hrvatska udruga poslovnih žena Krug.
– Što se tiče divlje šparoge o kojoj ću ja držati predavanje najveća je koncentracija pozitivnih tvari u njezinim gornjim dijelovima. Znači što mlađe, što mekše tu ima više dobrih tvari. S obzirom na da je dosta toga topljivo u vodi, dugom pripremom se mnogo tih pozitivnih svojstava uništava, kao što su neki od proteina koje imamo unutra. Najbolje je kratko kuhanje i pripremanje na salatu. Šparoga se može jesti i sirova i to bi bilo najidealnije – otkrila je Mihaela, koja nadodaje kako su jako dobre i za uklanjanje bubrežnih i žučnih kamenaca te je u prehrani ne treba izbjegavati, dapače.
Trudnicama se također preporučuje da jedu šparoge jer spomenuta folna kiselina važna za razvoj fetusa do trećeg mjeseca, a osim toga povećava i laktaciju te bi se i nakon poroda trebala primjenjivati, govori nam Mihaela.
– Trenutačno na tržištu ne postoje standardizirani pripravci divlje šparoge, eventualno ako oni budu postojali ako u njima bude koncentracija nekih tvari dodatno pojačana s obzirom na samu biljku koju bi uzeli za prehranu, onda bi se u tim situacijama moglo posavjetovati s ljekarnikom, a ovako bi bilo čak poželjno – objasnila je naša stručna sugovornica.
Zanimalo nas je i koje su najbolje lokacije za branje biljaka u prirodi koje kasnije pripremamo i jedemo jer je poznato kako ništa nije dobro brati blizu ceste.
– Trebalo bih tražiti šparoge i kuke udaljene od ceste ne zbog ispušnih plinova nego zbog smeća i otpada koje se kraj ceste izlučuje s obzirom da one crpe svoje tvari iz zemlje, tako da sve ono što se može otopiti u vodi šparoga će potegnuti sa sobom. Takve toksične tvari se ne mogu pranjem maknuti, a pranjem se može ukloniti samo prašina. Najveći problem je ta absorcija iz tla, kao i kod ostalih biljaka. Preferirano je tražiti ih u nekim izlorinaim mjestima van grada, na otocima. Kod nas i u Konavlima. Divlje šparoge su ugrožena vrsta i smije ih brati onaj tko ima licencu ili na svojem posjedu – zaključila je Mihaela Gavrić.