E sad je li do nas građana, naše neinformiranosti ili pak sklonosti da se razvlačimo i svađamo po sudovima, ili pak neumješnosti onih koji su sastavljali Zakon o mirnom rješavanju sporova koji je „živio“ dvije godine, ali nije zaživio – teško je reći… U svakom slučaju nadležni, a pri tom mislim naravno na Vladu i resorno ministarstvo, a to je, logično, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, su se odlučili na novi zakon. Jer ciljevi koje su izlagali te 2023. godine prije stupanja na snagu spomenutog Zakona malo je reći nisu postignuti. Pučkim rječnikom po ovom se pitanju nismo pomakli s mrtve točke. Svrha je bila potaknuti građane na dostupnije mirno rješavanje sporova, te samim time ubrzavanje kako postupaka mirenja, tako i samih postojećih sudskih postupaka. Logično, jer bi ih, da je Zakon zaživio, bilo manje. Odnosno sudovi bi bili rasterećeniji, ali to se nije dogodilo. Kao što nije „ojačan cjelokupni pravosudni sustav“, što je tada bila intencija zakonodavca.
Javno savjetovanje
Da podsjetim, Hrvatska je prvi put donijela zakon o mirenju 2003. radi pristupanja EU, nakon čega su uslijedile izmjene 2011. godine. No taj zakon nije polučio rezultate u praksi, pa je izmijenjen 2023., ali s istim rezultatom. Odnosno bez rezultata.
Prijedlog novog zakona je već u procesu javnog savjetovanja, što je svakako dobro da znate, pa „bacite oko“ i date, na što naravno imate pravo, komentar, kritiku, prijedlog…
Iz resornog ministarstva priznaju neuspjeh ističući kako u dvije godine primjene ovog zakona „građani nisu u dovoljnoj mjeri prepoznali prednosti mirnog načina rješavanja sporova i primjena medijacije je još uvijek zanemariva u odnosu na obraćanje građana redovnim sudovima kako bi riješili spor.
A što donosi novi zakon?!
Kada se sagleda novi zakonski prijedlog zaključak koji se nameće sam po sebi je da ipak nije točno da hrvatski građani vole „potezati“ po sudovima i „bacati“ novce na odvjetnike, nego je, da bi sustav medijacija zaista zaživio, nužno u praksi razviti neophodne mehanizme. One koji će omogućiti najprije adekvatnu informiranost o prednostima mirnog rješenja sporova, kao i istinski omogućiti dostupnost medijacije, a ne samo „na papiru“.
Znat ćemo naprijed koliko košta spor
Za realizaciju novog zakona nesumnjivo će trebati vremena. Predviđeno je tako da se kroz tri godine uspostavi online platforma putem koje ćemo moći unaprijed saznati troškove potencijalnog sudskog postupka, kao i njegovo trajanje. To bi nas, svakako, trebalo odvratiti od podnošenja tužbe i pokušaj mirnog rješenja.
U planu je. Do 2027., ukidanje obveznog fizičkog sudskog spisa, tako da bi se svi novi predmeti vodili isključivo elektronički. Cilj ove promjene je omogućiti građanima pristup svoj sudskoj dokumentaciji koja ih se tiče bez dolaska na sud.
E-besplatna pravna pomoć
Opće je poznato, na što nas odavno upućuju relevantna europska tijela, kao i naša pučka pravobraniteljica u svojim godišnjim izvješćima, da je sustav besplatne pravne pomoći kod nas u totalnom kolapsu. Odnosno gotovo uopće ne funkcionira. U planu je unaprijediti ga na način da se omogući pristup usluzi „E-besplatna pravna pomoć“, dakle online pristup ovoj usluzi, odnosno zakonskom pravu.
Smjera se uvesti i jedinstvena pisarnica za sve zemljišnoknjižne postupke i to neovisno o mjesnoj nadležnosti. Navedeno podrazumijeva da ćemo moći podnositi zahtjeve za upis u zemljišnu knjigu elektronički iz bilo kojeg dijela zemlje.
Ciljevi i trošak
Novi bi zakon trebao, najavljuju nadležni, smanjiti prosječno trajanje građanskih i trgovačkih sporova, te broj neriješenih sudskih sporova sa 400 na 300 tisuća. Što reći nego – živi bili pa vidjeli! I – daj Bože da novi sustav zaživi, jer uspostava ne košta malo. Štoviše, riječ je o par stotina milijuna eura koji se planiraju osigurati što iz državnog proračuna, što iz europskih fondova i zajmova Svjetske banke.