Odrastanje donosi brojne izazove, a mentalno zdravlje tinejdžera postaje sve veća briga roditelja, učitelja i skrbnika. Pritisak škole, društvenih odnosa i očekivanja može dovesti do problema poput anksioznosti i depresije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, polovica svih mentalnih poremećaja počinje do 14. godine, što znači da je rana reakcija ključna, piše Index.
Kako prepoznati znakove problema s mentalnim zdravljem kod tinejdžera?
Iako su promjene raspoloženja normalne tijekom adolescencije, određeni znakovi mogu ukazivati na ozbiljnije probleme:
Dugotrajna tuga ili depresija: Gubitak interesa za omiljene aktivnosti, osjećaj beznađa.
Povlačenje iz društva: Izbjegavanje prijatelja, obitelji i društvenih aktivnosti.
Loši rezultati u školi: Poteškoće s koncentracijom i naglo pogoršanje ocjena.
Pojačana razdražljivost ili bijes: Česti ispadi ljutnje i nagle promjene raspoloženja.
Promjene u prehrambenim navikama: Naglo mršavljenje, debljanje ili poremećaji prehrane.
Fizičke tegobe: Glavobolje, bolovi u trbuhu i kronični umor bez medicinskog objašnjenja.
Rizično ponašanje: Konzumacija alkohola, droge ili neodgovorno ponašanje.
Prepoznavanjem ovih znakova na vrijeme možete pružiti podršku prije nego što problem postane ozbiljan.
Što utječe na mentalno zdravlje tinejdžera?
Više čimbenika može pridonijeti razvoju mentalnih poteškoća:
Stres u školi: Pritisak ocjena i priprema za budućnost mogu biti iscrpljujući.
Društveni pritisak i vršnjačko nasilje: Želja za uklapanjem i negativan utjecaj društvenih mreža, piše Parenting Hub.
Obiteljski problemi: Razvod, sukobi ili financijski stres mogu utjecati na emocionalno stanje.
Trauma i gubitak: Iskustva poput zlostavljanja ili gubitka voljene osobe.
Genetika i hormoni: Nasljedna sklonost mentalnim poremećajima i hormonske promjene tijekom puberteta.
Kako pružiti podršku tinejdžeru?
Otvoreni razgovor: Pristupite im s empatijom, bez osuđivanja. Umjesto direktnih pitanja, koristite izjave poput: “Primijetio/la sam da si tiši nego inače. Kako se osjećaš?”
Slušajte bez prekidanja: Nemojte minimizirati njihove osjećaje rečenicama poput “Nije to ništa strašno” – umjesto toga, pokažite razumijevanje i podršku.
Potičite zdrave navike: Fizička aktivnost, hobiji i kreativni izražaj mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti.
Potražite stručnu pomoć: Ako problemi potraju, obratite se psihologu ili terapeutu. Objasnite im da je traženje pomoći znak snage, a ne slabosti.
Ograničite negativan utjecaj društvenih mreža: Razgovarajte o opasnostima interneta i potaknite aktivnosti koje ih povezuju s “pravim svijetom”.
Kada potražiti hitnu pomoć?
Odmah potražite stručnu pomoć ako tinejdžer:
Izražava misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu
Pokazuje ekstremne promjene u ponašanju
Uključuje se u izrazito destruktivne ili opasne aktivnosti