Meningokokna bolest je akutna bakterijska infekcija uzrokovana bakterijom Neisseria meningitidis (meningokok). Bakterija se prenosi kapljičnim putem, a izvor zaraze je čovjek. Tako da je bolest moguće dobiti u svakodnevnom bliskom kontaktu, primjerice kihanjem, kašljanjem, ljubljenjem, pijenjem iz istih čaša te se upravo zato lako zaraziti u klubu i u okupljanjima većeg broja ljudi na jednom mjestu.
Hoće li netko i oboljeti od meningokokne bolesti ovisi o nizu čimbenika, a između ostalog o otpornosti novog domaćina te količini i agresivnosti meningokoka, stoji na stranicam HZJZ-a. Bolest se prenosi kapljičnim putem, a najčešća je kod adolescenata i mlađih odraslih osoba. Skupine koje su u nešto većem riziku za obolijevanje su: imunokompromitirane osobe (npr. asplenija, poremećaji komplementa/terapija inhibitorima komplementa), dojenčad, adolescenti te putnici u područja s visokom incidencijom.
Inkubacija meningokokne bolesti, odnosno vrijeme od ulaska meningokoka u organizam do pojave prvih znakova bolesti) traje od 3-4 dana, no može varirati od 2-10 dana. Invazivna meningokokna bolest najčešće se manifestira kao meningitis i/ili sepsa s visokom stopom smrtnosti unatoč pravodobnom liječenju. Oboljeli mogu imati trajne posljedice, uključujući neurološka oštećenja, amputacije i oštećenje sluha. Rjeđe i pneumoniju i artritis.
Najčešći simptomi su vrućica, glavobolja i ukočenost vrata, a često je praćen i dodatnim simptomima kao što su poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje i fotofobija.
Meningokokna sepsa karakterizirana je vrućicom i petehijalnim ili purpuričnim osipom, a često se pojavljuje i septički šok te zatajenje više organskih sustava.
U Hrvatskoj se prijavljuju najteži oblici bolesti
U Europi, pa tako i Hrvatskoj, prijavljuju se najteži klinički oblici ove bolesti, tj. invazivna meningokokna bolest.
Prijavljivanje invazivne meningokokne bolesti u Hrvatskoj je obvezno i treba uslijediti odmah po postavljanju sumnje od strane liječnika. Liječnik koji postavi sumnju, na temelju prijavu šalje nadležnom epidemiologu kako bi se protuepidemijska intervencija poduzela čim prije. U Hrvatskoj u prosjeku, na temelju podataka sustava prijavljivanja zaraznih bolesti i Registra zaraznih bolesti, odnosno prijava bolesti u zadnjih 20 godina (točnije od 2005. do 2024. godine), imamo 36 prijava oboljenja od meningokoknog meningitisa/sepse, tj. invazivne meningokokne bolesti godišnje, te od toga 3 smrtna ishoda u prosjeku godišnje (raspon od 0-7 smrtnih ishoda godišnje). Najmani broj oboljelih prema tim podacima bio je 2021. godine (6 prijava), a najveći broj oboljelih tijekom 2009. (61 prijava), stoji na stranici HZJZ-a.
Kod postavljanja sumnje liječnik kliničar treba odmah obavijestiti nadležnog epidemiologa kako bi se što prije obavio epidemiološki izvid i utvrdili bliski kontakti oboljelog te propisala antibiotska kemoprofilaksa, što podrazumijeva preventivno uzimanje lijekova (u ovom slučaju antibiotika) kako bi se spriječio nastanak infekcije kod osoba izloženih riziku, a prije nego se bolest razvije. U EU odobreno je više cjepiva koja štite od različitih seroskupina meningokoknih bakterija. U RH trenutačno su dostupna dva cjepiva: cjepivo protiv meningokoka seroskupine B (MenB) te cjepivo protiv seroskupina ACWY-135 (MenACWY). Raspored cijepljenja ovisi o dobi u kojoj se započinje cijepljenje, kao i o vrsti primijenjenog cjepiva.
