Često se događa da se institucije ogluše na naše upite ako im sadržaj nije po volji. U takvim situacijama važno je podsjetiti da pravo na pristup informacijama nije privilegij nego zakonom zajamčeno pravo medija, ali i svih građana.
Opća skupština Ujedinjenih naroda je u listopadu 2019. godine donijela odluku da se 28. rujna obilježava kao Međunarodni dan prava na pristup informacijama, a nastavno na odluku UNESCO-a iz 2015. godine.
Pravo na pristup informacijama, kao i na njihovu ponovnu uporabu, pripada svim domaćim i inozemnim pravnim i fizičkim osobama na traženje i dobivanje informacije od tijela javne vlasti, koja je javne naravi. Ovo pravo korisnici ostvaruju na jednak način i pod jednakim uvjetima te neovisno o svrsi u koju se informacija koristi.
Zakon definira informaciju kao “svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisan, nacrtan, tiskan, snimljen, magnetski, optički, elektronički ili u nekom drugom obliku zapisa), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti”.
Ustavno pravo!
Pravo na pristup informacijama dio je temeljnog prava na slobodu izražavanja koje je ustanovljeno člankom 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. godine. Danas je to pravo zastupljeno u ustavima i posebnim zakonima u 138 zemalja, kako navodi UNESCO. Osim općeg prava na informacije kojima raspolažu tijela javne vlasti, posebna pozornost danas se pridaje pravu pristupa informacijama o okolišu te o ostvarivanju ljudskih prava.
U Republici Hrvatskoj pravo na pristup informacijama prvi je put regulirano Zakonom o pravu na pristup informacijama koji je stupio na snagu 7. studenoga 2003. godine. Nadzor nad provedbom toga Zakona bio je u djelokrugu rada tadašnjega Središnjeg državnog ureda za upravu. Na preporuku Središnjeg državnog ureda, Vlada RH je 15. listopada 2004. zaključkom obvezala tijela javne vlasti da odrede službenika za informiranje i ustroje katalog informacija.
Izmjenama Ustava RH iz 2010. godine, pravo na pristup informacijama postalo je ustavno pravo te je uslijedilo donošenje novoga Zakona o pravu na pristup informacijama 2013. te izmjene 2015. i 2022. godine. Izmjenama Zakona iz 2013., među ostalim, propisano je da nadzor nad provedbom prava na pristup informacijama provodi neovisno tijelo – povjerenik za informiranje. Povjerenika za informiranje bira Hrvatski sabor na mandat od 5 godina, a povjerenik Saboru podnosi godišnja izvješća o svome radu. Prvu povjerenicu za informiranje Sabor je izabrao 2013. godine na temelju javnog poziva Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Posljednjim izmjenama Zakona iz 2022. godine, među ostalim izmjenama, proširen je i definiran veći broj temeljnih pojmova kao što je pojam odgovorne osobe u tijelu javne vlasti, pojam dinamičkih podataka i dr.; preciznije je propisano objavljivanje dokumenata u svrhu savjetovanja s javnošću, preciznije je propisano i ograničenje prava pristupa na temelju zaštite osobnih podataka, dodatno je razrađena i zakonska odredba o provedbi testa razmjernosti i javnog interesa te dostupnosti javnosti informacija o raspolaganju javnim sredstvima.
