Drugi premijerni dramski naslov 63. Dubrovačkih ljetnih igara, Euripidov antički klasik „Medeja“u režiji Tomaža Pandura i ostvaren u suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, bit će premijerno prikazan 3. kolovoza na Lovrjencu. Tim povodom u Festivalskoj palači održana je konferencija za medije na kojoj su govorili intendant Igara dr. sc. Ivica Prlender, intendantica HNK u Zagrebu dr. sc. Ana Lederer, redatelj Tomaž Pandur i direktor Mazda Hrvatska Branko Maranić.
Dubrovačke ljetne igre i Mazda Motor Croatia d.o.o., kao službeno vozilo Dubrovačkih ljetnih igara, u kontinuiranoj su suradnji već osmu godinu na obostrano zadovoljstvo.
– Mazda je počašćena što, na ovaj način, može biti sudionik jedne vrhunske kulturne manifestacije i nastaviti svoju misiju društvene angažiranosti podupirući, prije svega i u kontinuitetu, aktivnosti u kulturi i umjetnosti- izjavio je direktor Mazde Hrvatska Branko Maranić.
Euripid – „najtragičniji od svih pjesnika“ kako ga je nazvao Aristotel, koji je za razliku od ostalih starogrčkih „tragičara“ smatran pjesničkim „glasom naroda“ nenadmašan je kada obrađuje osjećaje koji prerastaju u strasti kojima likovi ne mogu vladati. Razočarenje, očajanje i strast u njegovim ženskim karakterima, poticani osjećajima, nisu nikad bezrazložni, niti izviru iz slabosti ili zloće. Tako je njegova Medeja barbarka, osvetnica, zločinka, ali prije svega žena. Ona je žena tuđinka, neprihvaćena, prezrena, marginalizirana, drugačija, ali uvijek svoja. Odbačena, ponižena i stjerana u kut, zadaje konačni udarac. Otkazuje poslušnost, kažnjava supruga i državu, kažnjavajući i sebe. Počinje najužasniji čin najveće barbarske bešćutnosti i ubija vlastitu djecu. U svojoj patnji izopćenosti, drsko izazivajući velike i svete ideje i vrijednosti društva, Medeja je nevjerojatno suvremen lik i njena priča aktualna i gotovo tri tisuće godina nakon što je rođena iz Euripidova pera.
– Medejina priča u osnovi djela intimna je tragedija nesretne ljubavi. Priče Korusa oko nje priče su o politici, povijesti, vlasti, ratovima, Olimpijadama, Zlatnom runu, vladarima, gradovima, o lokalnim kultovima, magijskim ritualima i legendama. Tu danas dolazi Medejin duh zapitati se zašto je Jazon uopće trebao isploviti prema Kolhidi, ne bi li doznao u čemu su Argonauti pogriješili. A odgovora nema… I upravo zato se često vraćam velikim temama. Vraćam se Danteovoj Božanstvenoj komediji, vraćam se temama koje me progone cijeli život, vraćam se Dostojevskom, vraćam se Shakespeareu. Potraga za Zlatnim runom i Medejina priča je jedna od ključnih, velikih tema naše civilizacije i svaki dan, svaku večer ona se iznova rađa u duhu vremena i prostora. Takva je i naša dubrovačka Medeja. Označuje je nova režijska i dramaturška konceptualizacija, radikalna u pristupu – sukladna s vremenom u kojem živimo, s bojama Mediterana, noćnim dubrovačkim burinima, sukladna glumici Almi Prici, koja je igra razapetu između neba i zemlje, zarobljenu u labirintima ženske i muške volje u utrobi magične tvrđave Lovrjenac – rekao je za ovu svoju novu režijsku konceptualizaciju „Medeje“ jedan od najkarizmatičnijih europskih kazališnih redatelja Tomaž Pandur.
Tekst je adaptirao Darko Lukić, dramaturgiju potpisuje Livija Pandur, scenografija je djelo hrvatsko-austrijskog dizajnerskog kolektiva Numen, kostimografkinja je Danica Dedijer, glazbu potpisuje slovenski duo Silence kojeg čine Boris Benko i Primož Hladnik, video je uradak Dorijana Kolundžije, za fotografije je zaslužan Aljoša Rebolj a oblikovatelj svjetla je Andrej Hajdinak.
Festivalski dramski ansambl predvodi maestralna Alma Prica kao Medeja, njenog supruga Jazona igra Bojan Navojec, Čuvar zlatnog runa je Livio Badurina, Fera igra Ivan Glowatzky, Mermera Romano Nikolić, a Egeja Damir Markovina. Argonauti, odnosno Korinčani su: Kristijan Potočki, Andrej Dojkić, Petar Cvirn, Tomislav Krstanović, Jure Radnić, Ivan Magud, Adrian Pezdirc i Ivan Ožegović.
„Medeja“ će se na Lovrjencu, nakon premijere u petak, 3. kolovoza, odigrati još 4., 5., 6. i 7. kolovoza u 21:30 sati na Lovrjencu a sve izvedbe su rasprodane. Predstava će u razdoblju od 11. do 13. rujna gostovati na Ljubljanskom festivalu, a zatim će zaigrati i na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
DLJI