Iza gradonačelnika Mata Frankovića je nešto više od mjesec dana njegova drugog mandata na čelu Dubrovnika. Reorganizacija gradske uprave, smjene dijela pročelnika, projekti koje treba ostvariti u četverogodišnjem razdoblju samo su dio izazova s kojima se gradonačelnik odmah ‘uhvatio u koštac’. O svemu ovome, kao i turističkoj sezoni, cijepljenju, ali i projektima koje će ostaviti svome nasljedniku ili nasljednici nakon četiri godine, razgovarali smo s gradonačelnikom Frankovićem.
Odmah nakon pobjede na lokalnim izborima najavili ste reorganizaciju Gradske uprave. Hoćete li spajati pojedine Upravne odjele ili ste se odlučili za neki drugi model?
Dopustite mi ostaviti još neko vrijeme, do kraja rujna, dok ne predstavim cijelu reorganizaciju Gradske uprave i ljude koji će u budućnosti preuzeti te odgovorne dužnosti. Neki će nastaviti svoj posao, a doći će i novi ljudi. Promjena će sigurno biti. Posljednjih se dana u medijima iznose razne špekulacije s imenima, ali, to je isto kao i kad se bira biskupa. Obično ne bude onaj koga se prvo spomene.
Hoće li na čelnim pozicijama Upravnih odjela biti isključivo ljudi Vama bliski ili će se i u tom segmentu ogledati ‘programska’ suradnja?
Nebitna je bliskost meni. Bitno je jedino znaju li ti ljudi raditi ili ne znaju. Mogu biti meni najbliži na ovom svijetu, ali ako ne znaju raditi, koje koristi od toga Grad ima? Nikakve. Na čelnim pozicijama bit će ljudi u koje ja duboko vjerujem i u čije znanje duboko vjerujem, dakle ljudi koji će biti lokomotive, a ne vagoni. To je ključ. U ovom mandatu želim postići još bržu, efikasniju i jednostavniju Gradsku upravu koja služi. Ne želim da mi pročelnici budu filmske zvijezde, nego da budu oni koji će biti prvi u služenju uz mene i oni koji su spremni ne samo raditi unutar radnog vremena, već znati da će te četiri godine raditi svakog dana od jutra do noći služeći Gradu. Biti pročelnik nije samo primiti lijepu plaću, to je odgovornost služenja Gradu i uopće me ne interesira koji je dan u tjednu, je li ponoć, dva ujutro ili osam. Ako želiš preuzeti pročelničku odgovornost, moraš biti odgovoran od početka do kraja.
Je li reorganizacija nužna zbog veće efikasnosti pojedinih odjela ili se pak radi i o Vašem nezadovoljstvu radom pojedinih pročelnika?
Mislim da su iza mene četiri godine uspješno odrađenog mandata te da su to građani i prepoznali. Ipak, smatram da uvijek dobro dođe neko osvježenje, ne umanjujući vrijednost svega onoga što su postojeći pročelnici odradili u proteklom razdoblju. Mislim da je dobro unijeti novi elan i svježinu u Gradsku upravu.
Pred Vama su četiri godine mandata. Možete li izdvojiti koje ćete konkretne projekte u Gradu realizirati u tom razdoblju, a provedba kojih projekata će tek biti pokrenuta u ovom mandatu i dočekati Vašeg nasljednika?
Prije svega ključan je završetak projekta Aglomeracije Dubrovnik, izgradnja kanalizacijske i vodoopskrbne mreže na području cijelog grada. To će biti izrazito težak i zahtjevan projekt. Istovremeno tu je i izgradnja kanalizacijske i vodoopskrbne mreže, rekonstrukcija postojeće mreže na Elafitima. Počeli smo s izgradnjom kanalizacijske mreže na Lopudu, čekaju nas Šipan i Kalamota. To želim završiti u ovom mandatu. Želim i da sve škole budu u jednosmjenskoj nastavi i da vrtići postignu pedagoški standard. Paralelno s time radit ćemo i na sportskoj infrastrukturi i izgradnji nove multifunkcionalne sportske dvorane u Gospinom polju za domaćinstvo Svjetskog rukometnog prvenstva 2025. Uz to uslijedit će i rekonstrukcija te obnova postojeće sportske dvorane te po modelu javno-privatnog partnerstva, izgradnja stadiona u Lapadu. To su ključni, veliki infrastrukturni projekti. Od započetih projekata istaknuo bih završetak Lapadske obale. Ono što želim ostaviti svome nasljedniku ili nasljednici za budućnost su projekti koji su došli pred kraj, a to bi bila transformacija Gruža u novi urbani centar, završetak pripreme cijele dokumentacije za izgradnju tunela ispod postojeće prometnice u Gružu. Imam ideju i za Lapad, pa bih promet od kružnog toka na Pošti također podvukao pod zemlju sve do Lapadskog stadiona, a otud bi se račvao izlaznim tunelima prema Masarykovom putu, Vojnoviću i Batali. Vjerujem da bi tom transformacijom prostor Ulice kralja Tomislava dobio na svojoj plemenitosti i da bi sama Uvala komunikacijski postala jedno s drugim dijelom grada. Mislim da bismo uistinu dobili u tom trenutku dva urbana centra grada koji su nužno potrebni radi budućeg rasterećenja same povijesne jezgre.
Na čelnim pozicijama bit će ljudi u koje ja duboko vjerujem i u čije znanje duboko vjerujem, dakle ljudi koji će biti lokomotive, a ne vagoni
Gradski vijećnici istaknuli su nam kako je rebalans proračuna za njih goruće pitanje. Ipak, naglasili kako će se rebalans naći na sjednici u rujnu. Zbog čega ste stava da rebalans može pričekati?
Proračun Grada Dubrovnika usvojen je prošle godine i on je aktualan dokument po kojem sve gradske službe rade i nastavit će raditi dok ne dođe do rebalansa. Ne vidim nijedan razlog zbog kojeg bi gradski vijećnici mislili da je to gorući problem. Očito oni ne znaju što znači proračun i rebalans, ne znaju da je to financijski plan, dokument na osnovi kojeg se radi i na osnovi kojeg se troše novci koje si prethodno planirao uprihodovati. Međutim, većina gradskih vijećnika do sada ipak nije obnašala tu dužnost te nisu upoznati s načinom kreiranja proračuna. Dajmo i njima vremena da nauče i da se upoznaju s tim iznimno važnim dokumentom kao i s načinom na koji se on donosi te koje je sve ulazne i izlazne impute potrebno znati kako bi se rebalans donio i predstavio Gradskom vijeću.
Kakvo je stanje u gradskom proračunu i u kojem će smjeru ići rebalans?
Sigurno će se ići u smanjenje proračunskih prihoda. Činjenica je da smo se prilikom usvajanja proračuna bazirali na osnovu prihoda koje smo tada planirali dobiti. Očekivali smo i da će turistička sezona krenuti u travnju, u m a n j o j brojci od 2019., ali da će krenuti. Međutim, u međuvremenu od veljače pa nadalje, svašta se dogodilo, britanski soj koronavirusa ušao je i u našu županiju i grad. Imali smo veliki broj oboljelih pa su i sve nade i očekivanja vezana uz početak sezone splasnule. Čak je i cruising kompanija Viking tada bila spremna već u siječnju krenuti s putovanjima, međutim, britanski soj je sve poremetio i naši planovi više nisu bili financijski izvedivi ni realni te ih treba korigirati. Prema proračunu i njegovom rashodovnom dijelu odnosili smo se pažnjom dobrog gospodara i trošili smo samo nužno i neophodno unatoč činjenici da su ispred nas bili izbori kada se obično troši nešto više novaca. U četiri prethodne godine radili smo uistinu puno i došli smo do stabilnosti. Sada je pred nama jako intenzivno, teško i zahtjevno vrijeme i bit će potrebno držati financijsku stabilnost Grada i svih ostalih ustanova i u nadolazećim mjesecima. Izazov su sindikati koji stalno dolaze s novim zahtjevima i idejama oko povećanja plaća, a imamo i realni sektor koji nije niti u mogućnosti dati prikladne plaće svojim ljudima. To je situacija s kojom se trebamo nositi i treba znati da u odgovornim i teškim trenutcima treba vući teške poteze, koliko god oni bili nepopularni i koliko god političari od toga bježali. To je nešto što se treba napraviti.
Na koji će način Grad u koronakrizi osigurati stabilnost financija te hoće li se uvoditi dodatne mjere za pomoć gospodarstvu i sugrađanima?
Što se tiče mjera za gospodarstvenike, mislim da nema grada u Hrvatskoj koji je pomogao poduzetnicima s ovolikim silnim milijunima kao što smo to mi napravili od vlastitih prihoda. Pomogla je svakako i država sa svojim mjerama. Pričekat ćemo da prođe ovaj prvi dio turističke sezone i nadam se da ćemo je do rujna uspješno odraditi. Najveći neprijatelj nam je koronavirus i ne znamo što će se dogoditi sutra, a ne do rujna. Nadajmo se da ćemo sezonu ostvariti u rujnu i listopadu pa bi rebalans trebao ići krajem rujna i trebao bi u potpunosti odgovarati cijeloj realnoj slici financijskog tijeka novca od lipnja do rujna. Tako bi do kraja godine mogli fino zaokružiti cijelu priču.
Nikad se Dubrovnik neće maknuti od turizma. On će uvijek u njemu prevladavati s 80 posto kao glavna gospodarska grana. Ne zato što je to najjednostavnije, nego zato što je to ušlo u naš genom i to desetljećima radimo izvrsno
U nekoliko ste navrata istaknuli kako je turistički oporavak počeo. Veliki optimizam ulilo je i povezivanje Dubrovnika s Amerikom. Kako ste zadovoljni trenutnim tijekom sezone i što bi se još konkretno moglo napraviti da se iz nje izvuče maksimum?
Dubrovnik se otvara korak po korak i time sam zadovoljan. Koliko god mi priželjkivali enormno veliki broj ljudi, to bi ujedno značilo i veliku eskalaciju broja zaraženih. Mogao bi nam se automatski dogoditi scenarij Portugala i Španjolske koji su se prebrzo otvorili i sad su se morali odmah i zatvoriti. To je nešto što bih želio izbjeći. Teško ćemo u ljetnim mjesecima uspjeti držati socijalnu distancu. Mladi, gosti, svi su željni zabave što automatski poništava sve one mjere socijalne distance koje bismo trebali imati. Jedino rješenje leži u cijepljenju. Najavljeni povratak Britanaca daje ohrabrenje i nama. Mislim da možemo odraditi 50 do 60 posto sezone u odnosu na onu iz 2019., ali samo ako nam epidemiološka situacija to dozvoli. Mislim da smo s naše strane odradili maksimum, cruiseri u počeli dolaziti u Dubrovnik, idući bi trebali početi dolaziti na jesen. Uistinu sve ide planski kako bi trebalo, ali istovremeno se stalno moramo podsjećati da postoji nevidljivi neprijatelj na kojeg jedino možemo utjecati cijepljenjem.
Istaknuli ste se kao snažan zagovornik cijepljenja protiv koronavirusa što je rezultiralo nizom prijetnji na Vaš račun. Jeste li očekivali tako negativne reakcije?
Nisam očekivao tako negativne reakcije. Uvijek stavljam javno ispred sebe samog. Svi koji se ne žele cijepiti ispred javnog stavljaju samog sebe, što je njihovo pravo. Ipak, kao što sam i rekao prilikom otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, apsolutno sam za slobodu, ali ako nečija sloboda odlučivanja ugrožava slobodu drugoga, njegovu slobodu življenja i sigurnosti, onda to nije sloboda.
Pozvali ste Vladu i da uvede maksimalne moguće restrikcije za osobe koje se ne žele cijepiti, a to mogu. Mislite li da bi uvođenje restrikcija potaknulo ljude na cijepljenje ili bi pojačalo revolt?
Vratio sam se iz Porta gdje sam sudjelovao na velikoj konferenciji UNWTO o budućnosti turizma i prilikom putovanja do tamo, u Zračnoj luci u Frankfurtu bio sam svjedokom toga da ne možete nigdje kada sletite u zračnu luku ako nemate Covid putovnicu i certifikat. Brojna su ograničenja u gradovima poput Porta i Madrida, ne možete se kretati kako vam pada na pamet ako nemate ispunjene neke uvjete. Nije to ugnjetavanje sloboda, već je to davanje slobode onima koji su se cijepili i odlučili štititi svoje zdravlje kao i zdravlje ostalih. Mislim da Vlada tu mora reagirati i da mora raditi na edukaciji ljudi te objašnjavati da cjepivo nije štetno, da je ono doseg ljudske civilizacije i znanosti. Podsjetit ću da se nekad davno izmislio penicilin koji je odnio života i života onih koji ga nisu trpili, ali je spasio na milijune ljudi. Moramo biti svjesni činjenice da na cjepivo neće reagirati svi i učiniti maksimalni zdravstveni iskorak da cjepivo ne dajemo onima koji ga ne smiju primiti, ali da zato svi mi drugi koji ga smijemo primiti uzmemo to cjepivo.
Ljudi su se umorili od silnih restrikcija i razumijem ih. Ali, istovremeno morat ćemo djelovati u svrhu zaštite ljudskog zdravlja. Apeliram na sve one koji se mogu cijepiti, a nisu da se cijepe, jer ćemo zaštiti zdravlje i gospodarstvo te postizati dobre rezultate
Turistička sezona ističe se kao jedan od glavnih argumenata zbog kojih bi se ljudi trebali cijepiti, kako ne bi preuranjeno završila. Naglasili ste i kako bi to bilo pogubno za Dubrovnik koji je potpuno okrenut turizmu. Što se učinilo po pitanju toga da ne budemo ovisni samo o ovoj grani gospodarstva?
Nikad se Dubrovnik neće maknuti od turizma. On će uvijek u njemu prevladavati s 80 posto kao glavna gospodarska grana. Ne zato što je to najjednostavnije, nego zato što je to ušlo u naš genom i to desetljećima radimo izvrsno. Međutim, ključno je raditi diverzifikaciju. Dubrovnik ide u smjeru digitalnih tehnologija. Želimo ostvariti hub na Pobrežju i filmski studio na području Grabovice nakon njezine sanacije, a koji će Dubrovniku donijeti diverzifikaciju zanimanja te nove ideje i projekte. Uz dodatno jačanje čak i poljoprivrede na području Dubrovnika i njegovog šireg područja, vjerujem da možemo postići jedan sustav kružnog gospodarstva koje nije u potpunosti ovisno o jednoj gospodarskoj grani, već donosi puno benefita te je komplementaran s turizmom kao glavnom gospodarskom granom. Da uvodimo neke nove industrije, to bi nam se obilo od glavu jer industrija ne trpi turizam niti on industriju. Moramo u konačnici omogućili mladim ljudima da se dokažu i u nekim drugim djelatnostima. Zašto Dubrovnik ne bi imao jedan laboratorij poput galenskog u Splitsko-dalmatinskoj županiji? Imamo pametnih, sposobnih i spremnih ljudi, samo im moramo dati preduvjete, a to su zemljište i infrastruktura. Novom cestom od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja proširili smo grad te se spremili za neke nove zone i dimenzije. Budućnost grada leži u širenju prema Gornjim selima, otvaranju novih zona te omogućavanju daljnjeg razvoja.
U posljednje vrijeme borite se i sa zdravstvenim problemima. Jesu li oni povezani sa stresom Vašeg poslovnog života i kako se osobno nosite sa stresnim i izazovnim situacijama?
Bilo bi super da je sve to posljedica stresa, ali više je riječ o genetskoj posljedici. Naime, imam problema s bubrežnim kamencima, a to je isto imala i moja baka. Obično se to prenosi genima pa sam ja to od babe dobio. Tradicija se nastavlja. Uspio sam se i prije s time nositi. Prije četiri godine sam imao operaciju, sada su se kamenci opet vratili i pokušavam ih riješiti bez operacije. Iako, to uistinu čovjeku malo uspori onaj ritam na koji je navikao. Ali, kada se naučite na bol, onda i sve druge stresove lakše proživljavate.
Iz tiskanog izdanja od 14. srpnja 2021.