Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u četvrtak navečer u Franjevačkom samostanu Male braće prvi ovogodišnji broj časopisa ‘Dubrovnik’.
Antun Česko iz rubrike o baštini predstavio je iznimno vrijednu studiju našeg sugrađanina Zdenka Zlatara ‘Dubrovnik Dživa Gundulića’.
– Obrađeno je 17. stoljeće, posebno Ivan Gundulić i njegovo političko djelovanje, kao i značaj njegove obitelji, koja je s 97 vrhunskih funkcija imala apsolutnu političku dominaciju u Dubrovniku – rekao je Česko, koji je predstavio i oglede iz prvog broja.
– Preko književnih djela Luko Paljetak kontrastira suprotne osobnosti Vladimira Nazora i Ivane Brlić Mažuranić, što se vidi iz njihovih bajkovitih priča. Ivan Pederin piše o Heinrichu Mannu i njegovoj knjizi ‘Pogled na jedno doba’, Fabijan Lovrić obrađuje zbirku pjesama Pera Pavlovića, a Roko Dobra se osvrnuo na zadarsku pjesnikinju Ankicu Kale Morinjku – rekao je Česko.
– I Nazorove i Mažuranićkine bajkovite priče obilježavaju estetsko duhovno ozračje početkom 20. stoljeća. Ali su jednako aktualni danas, a bit će i ubuduće, zbog trajne težnje svakog čovjeka, a ponajprije djeteta, da pronađe pravi smisao života. O tome se bolje može naučiti iz njihovih djela nego iz bilo kojeg virtualnog sredstva – rekao je akademik Luko Paljetak. Tajnica dubrovačke Matice Jelena Obradović Mojaš govorila je više o djelu ‘Kazini od izbora’ Feđe Šehovića.
– Pučka komedija u dva čina i sedam slika zanimljiv je i za autora prepoznatljiv način prikaza svima nama znanih mentaliteta – rekla je Obradović Mojaš koja se osvrnula i na svoj tekst ‘Svjedoci Mnemozine’.
– ‘Plavi razgovori’, koji se inače slušaju u programu Radio Dubrovnika, sada se mogu i pročitati. Htjela sam zadržati razgovore u duljoj verziji koja za razliku od radija pruža pisana forma. Riječ je o razgovorima s protagonistima Dubrovačkih ljetnih igara – istaknula je Obradović Mojaš.
Predsjednica dubrovačke Matice Vesna Čučić je iz bloka posvećenog prozi istaknula djela tri autora: Miroslava Pelikana s dvije kratke priče te prozu Miraša Martinovića i Antuna Nodila. O dominikancu, pjesniku i misliocu Rajmundu Kupareu, koji je dio svog života proveo i u Dubrovniku, više je govorio Ante Šoljić, dok se akademik Luko Paljetak osvrnuo na blok posvećen poeziji, u koji su uvrštene pjesme Ernesta Fišera, Rajmunda Kuparea, Nikole Šimića Tonina, Ante Gregova Jurina, Jana Andrzeja Morsztyna, G. K. Chestertona te J. W. Goethea.
Iz rubrike o osvrtima akademik Paljetak istaknuo je dva osvrta Vinicija B. Lupisa. Prvi o knjizi Marinka Tomasovića koji je pisao o Mijatu Sabljaru, a drugi posvećen Željku Brguljanu. Stjepan Šešelj napisao je osvrt na posjet bugarske pjesnikinje Elke Nyagolove Dubrovniku, a Nikola Šimić Tonin se usvrnuo na knjigu Ante Gregova Jurina ‘Čovjek koji je razgovarao s krijesnicama’. Prvi broj ovogodišnje Dubrovnika donosi i godišnje izvješće o radu i poslovanju Zaklade ‘Blaga djela’ za 2014. godinu, kojeg potpisuje upravitelj Nikola Obuljen.
Promociju su svojim nastupima uveličali fra Marin Golubović i Maroje Brčić.