Kultura

MATICA HRVATSKA Predstavljen novi „Dubrovnik“

Matica hrvatska

Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u petak, 21. veljače, u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad četvrti broj časopisa „Dubrovnik“ za 2013. godinu.

– Broj je trebao izaći krajem prošle godine, ali kasnimo iz objektivnog razloga što smo morali pričekati priloge za dio posvećen pokojnoj Ivani Burđelez – kazala je uvodno predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna Čučić.

Osim uvodne riječi Anice Kisić, prigodni blok posvećen Ivani Burđelez na sedamdesetak stranica sadrži i oproštajne govore s komemoracije i sprovoda u Cavtatu, kao i sjećanja suradnika i prijatelja Ivane Burđelez.
– Dala sam sebi slobodu izreći nekoliko intimnih osjećaja prema Ivani, posebno o komunikaciji s njom za vrijeme njene bolesti, kada sam shvatila njenu hrabrost i veličinu – rekla je Kisić.

Tajnica dubrovačkog ogranka Jelena Obradović Mojaš predstavila je studiju Stjepana Krasića o Stjepanu Gradiću, za kojeg Krasić ističe da je bio ‘pravi renesansni homo universalis, iako je živio u doba baroka’ s posebno naznačenim domoljubljem. Predstavila je i tekst Iva Babića o mitološkim i astronomsko-astrološkim temama na reljefima s alegorijskim značenjima u Kneževom dvoru, kao i tekst Ane Veselić o položaju žene u Konavlima početkom 20. stoljeća. Tekst Antuna Nodila „Splitski jestastveni pleter“ smatra još jednom Nodilovom epizodom filozofskih propitivanja.

Antun Česko predstavio je članak Vinicija B. Lupisa o dva raspela iz Crkve sv. Ane na Brgatu.
– Jedno raspelo je iz 14., a drugo iz 19. stoljeća, iz čega je vidljiv kontinuitet dubrovačkog zlatarstva i te djelatnosti, čak i poslije propasti Republike – istaknuo je Česko te se složio s Lupisom koji ističe kako je velika šteta što je još uvijek velik broj spomenika dubrovačkog zlatarstva ostao nepopisan neregistriran, što ostaje obveza za budućnost. Česko se dotaknuo i članka Zdenka Zlatara o novim interpretacijama Njegoševih djela.

Anica Kisić predstavila je svoj tekst o stanju dubrovačkog pomorstva u trenutku ulaska Francuza u Dubrovnik 1806. godine.
– Dubrovačka vlada izdala je tada okružnicu svim konzulima da brodovi ostanu u lukama i čekaju daljnje odredbe, čime je počelo rastakanje dubrovačkog pomorstva. Unatoč zapljenama i sličnome, neki su brodovi pod starim zastavama plovili i duboko u 19. stoljeću. Građani koji su se obogatili pomorstvom imali su političke ambicije, ali nisu imali podršku tradicionalnog Senata, koji nije uviđao prednosti novih ideja – izjavila je Kisić.

Predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna Čučić predstavila je tekst Ivana Armande o Realnoj gimnaziji sestara dominikanki u Gružu, koja je u prostoru zakloništa Lopižić postojala od 1943. do 1944. godine, a vodile su je tri dominikanke i jedan dominikanac, većinom iz Vele Luke, tada pod talijanskom vlasti.

Antun Česko dao je posebno zanimljiv uvid u dosad zapostavljeni dio opusa proslavljenog hrvatskog pjesnika europskog ranga, Silvija Strahimira Kranjčevića, koji je zbog stručnih nedostataka hrvatske književne kritike i povijesti hrvatske književnosti istraživan samo kroz jedno svoje djelo ‘Izabrane pjesme’, dok su prva i treća zbirka potpuno zapostavljene.

– Kranjčević kao hipersenzibilan elegijski pjesnik sa samim sobom vodi neprekidnu borbu. I otud njegova kontroverzna pjesnička ličnost, koja je toliko snažna da se može prepoznati nakon tek jednog ili dva stiha. A njegova ličnost ne može se ocijeniti temeljem samo jednog djela – izjavio je Česko.

Akademik Luko Paljetak iz rubrike posvećene poeziji predstavio je tri autora: Slobodana Grubača, Tomislava Marijana Bilosnića te Malkicu Dugeč, a uz njih i ruskog pjesnika Lava Kotjukova. U časopisu se također može pročitati i kratka proza pod naslovom ‘Pobuna’ Splićanina Aleksandra Fjodora Stasenka, radio-drama Žarka Milenića ‘Gorki džus’, oglede Ivana Pederina (o vezama Goethea s islamom), Jerka Breškovića (o Društvu DUB) i Mata Nedića (o sukobu svjetova u romanu ‘Ljubavnik’ Marguerite Duras) te osvrte Trpimira Macana, Fabijana Lovrića, Davora Mojaša, Mata Nedića i Nikole Šimića Tonina.

Predstavljanje časopisa svojim izvedbama uveličali su Maroje Brčić i Sebastijan Vukosavić.

Pročitajte još

NOVA KNJIGA Barbara Đurasović o cenzuri u dubrovačkim političkim novinama

Dulist

U LJETNIKOVCU KABOGA Glazbena radionica Sorgo nastavlja sa ciklusom bachsorgouusx7

Dulist

Otvorenje izložbe 35 godina Art radionice Lazareti

Dulist