Kultura

MATICA HRVATSKA Predstavljen novi „Dubrovnik“

Matica hrvatska

Dubrovački ogranak Matice hrvatske predstavio je u petak, 21. veljače, u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad četvrti broj časopisa „Dubrovnik“ za 2013. godinu.

– Broj je trebao izaći krajem prošle godine, ali kasnimo iz objektivnog razloga što smo morali pričekati priloge za dio posvećen pokojnoj Ivani Burđelez – kazala je uvodno predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna Čučić.

Osim uvodne riječi Anice Kisić, prigodni blok posvećen Ivani Burđelez na sedamdesetak stranica sadrži i oproštajne govore s komemoracije i sprovoda u Cavtatu, kao i sjećanja suradnika i prijatelja Ivane Burđelez.
– Dala sam sebi slobodu izreći nekoliko intimnih osjećaja prema Ivani, posebno o komunikaciji s njom za vrijeme njene bolesti, kada sam shvatila njenu hrabrost i veličinu – rekla je Kisić.

Tajnica dubrovačkog ogranka Jelena Obradović Mojaš predstavila je studiju Stjepana Krasića o Stjepanu Gradiću, za kojeg Krasić ističe da je bio ‘pravi renesansni homo universalis, iako je živio u doba baroka’ s posebno naznačenim domoljubljem. Predstavila je i tekst Iva Babića o mitološkim i astronomsko-astrološkim temama na reljefima s alegorijskim značenjima u Kneževom dvoru, kao i tekst Ane Veselić o položaju žene u Konavlima početkom 20. stoljeća. Tekst Antuna Nodila „Splitski jestastveni pleter“ smatra još jednom Nodilovom epizodom filozofskih propitivanja.

Antun Česko predstavio je članak Vinicija B. Lupisa o dva raspela iz Crkve sv. Ane na Brgatu.
– Jedno raspelo je iz 14., a drugo iz 19. stoljeća, iz čega je vidljiv kontinuitet dubrovačkog zlatarstva i te djelatnosti, čak i poslije propasti Republike – istaknuo je Česko te se složio s Lupisom koji ističe kako je velika šteta što je još uvijek velik broj spomenika dubrovačkog zlatarstva ostao nepopisan neregistriran, što ostaje obveza za budućnost. Česko se dotaknuo i članka Zdenka Zlatara o novim interpretacijama Njegoševih djela.

Anica Kisić predstavila je svoj tekst o stanju dubrovačkog pomorstva u trenutku ulaska Francuza u Dubrovnik 1806. godine.
– Dubrovačka vlada izdala je tada okružnicu svim konzulima da brodovi ostanu u lukama i čekaju daljnje odredbe, čime je počelo rastakanje dubrovačkog pomorstva. Unatoč zapljenama i sličnome, neki su brodovi pod starim zastavama plovili i duboko u 19. stoljeću. Građani koji su se obogatili pomorstvom imali su političke ambicije, ali nisu imali podršku tradicionalnog Senata, koji nije uviđao prednosti novih ideja – izjavila je Kisić.

Predsjednica dubrovačkog ogranka Vesna Čučić predstavila je tekst Ivana Armande o Realnoj gimnaziji sestara dominikanki u Gružu, koja je u prostoru zakloništa Lopižić postojala od 1943. do 1944. godine, a vodile su je tri dominikanke i jedan dominikanac, većinom iz Vele Luke, tada pod talijanskom vlasti.

Antun Česko dao je posebno zanimljiv uvid u dosad zapostavljeni dio opusa proslavljenog hrvatskog pjesnika europskog ranga, Silvija Strahimira Kranjčevića, koji je zbog stručnih nedostataka hrvatske književne kritike i povijesti hrvatske književnosti istraživan samo kroz jedno svoje djelo ‘Izabrane pjesme’, dok su prva i treća zbirka potpuno zapostavljene.

– Kranjčević kao hipersenzibilan elegijski pjesnik sa samim sobom vodi neprekidnu borbu. I otud njegova kontroverzna pjesnička ličnost, koja je toliko snažna da se može prepoznati nakon tek jednog ili dva stiha. A njegova ličnost ne može se ocijeniti temeljem samo jednog djela – izjavio je Česko.

Akademik Luko Paljetak iz rubrike posvećene poeziji predstavio je tri autora: Slobodana Grubača, Tomislava Marijana Bilosnića te Malkicu Dugeč, a uz njih i ruskog pjesnika Lava Kotjukova. U časopisu se također može pročitati i kratka proza pod naslovom ‘Pobuna’ Splićanina Aleksandra Fjodora Stasenka, radio-drama Žarka Milenića ‘Gorki džus’, oglede Ivana Pederina (o vezama Goethea s islamom), Jerka Breškovića (o Društvu DUB) i Mata Nedića (o sukobu svjetova u romanu ‘Ljubavnik’ Marguerite Duras) te osvrte Trpimira Macana, Fabijana Lovrića, Davora Mojaša, Mata Nedića i Nikole Šimića Tonina.

Predstavljanje časopisa svojim izvedbama uveličali su Maroje Brčić i Sebastijan Vukosavić.

Pročitajte još

PRVI SIMFONIJSKI KONCERT ORKESTRA Monika Leskovar razgalila prepun Knežev dvor

Dulist

Dubravka Tullio, dubrovačka umjetnica predstavila je svoja dijela na izložbi ‘Neopipljivo’

Dulist

DUBROVAČKE LJETNE IGRE Jazz poslastica na Lovrjencu

Dulist