Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku predstavio je u ponedjeljak, 23. lipnja u čitaonici Narodne knjižnice Grad drugo ovogodišnje izdanje časopisa „Dubrovnik“.
Davor Mojaš iz sadržaja je uvodno izdvojio dvije drame, „Okupator ili umjetnost glume“ Feđe Šehovića i „Kraljević Hamlet“ Friedricha Karla Waechtera.
– Šehovićevo djelo intrigantna je drama koja se ne slučajno događa u Dubrovniku i namjerno u Kneževom dvoru u vrijeme ratne 1942. godine s umjetničkim povodima koji ispituju samu suštinu teatra. Waechterova drama jednako naginje mladima, u poeziju zaljubljenima i znalcima Shakespeareovog svemira. I Šehovićeva i Waechterova drama zanimljivo su štivo i izvan pozornice – kazao je Mojaš o dvjema dramama.
Akademik Luko Paljetak predstavio je poeziju Damira Cara „Nekoliko dana jeseni u Dubrovniku“.
– Car stihove gradi na postmodernistički način i daje svoju sliku Dubrovnika, grada koji je svaki put drukčiji, u skladu s pogledom koji na njega pada – rekao je Paljetak, koji je dao kratki osvrt i na tri objavljene novele, dvije Iva Mija Andrića i jednu Franka Stipkovića. Tekst u prozi Mladena Kušeca bavi se legendom i tajnama Sokol-grada.
Fra Stipe Nosić je iz rubrike o baštini izdvojio tekst Joška Bogdanovića o crkvi svetog Roka u Dubrovniku i njenoj mogućoj obnovi, kao i vlastiti tekst o obnovi klaustra Male braće. Istaknuo je i nova saznanja o renesansi u Dubrovniku autora Vinicija Lupisa, kratki životopis trebinjsko-mrkanskog biskupa fra Anselma Katića autora fra Pija Pejića te tekst Božidara Darka Miloševića o prvom klasičnom turističkom vodiču.
Antun Česko kazao je kako Matica hrvatska na književni način obilježava 1914. godinu te je stoga u rubrici studija obrađena tema ‘Hrvatske mlade lirike’, zbirke koja je predstavljala veliku prekretnicu.
– Nakon nje ništa nije bilo kao prije, jer su se mladi osovili na noge, zapuhali su vjetrovi sa zapada i dvanaest ‘veličanstvenih, mladih pjesnika objelodanilo je svoje pjesme u toj antologiji. Borili su se za novo doba u umjetnosti. Jedna skupina uzor je pronašla u Antunu Gustavu Matošu, dok druga skupina nije imala uzora – kazao je Česko, koji je također spomenuo i studiju Branke Brlenić-Vujić te Nikoline Hazdovac Bajić.
Akademik Paljetak na kraju je promocije iz rubrike ogleda ukratko predstavio djela Viktorie Franić Tomić (o redateljskom pristupu Georgija Para Shakespeareovom Timonu Atenjaninu), Josipa Lisca („Antun Nizeteo i Blaž Jurišić“ te „Bratoljub Klaić i stari pisci hrvatski“), Ivana Pederina („Dnevnik njemačkog slikara Zieglera na Korčuli“), Nikole Šimića Tonina („Redovnik umjetnosti“) i Mata Nedića (Uvir u Riječ“ i „Potraga za srećom u romanu Alkemičar Paula Coelhoa“).
Promociju su svojom izvedbom obogatili Ivana Jelača i Sebastijan Vukosavić.