Klimatske promjene posljednjih nekoliko godina donijele su sa sobom izuzetno velike količine padalina što ističe poseban problem oborinske odvodnje u Gradu i okolici.
Međutim, mi nismo spremni ni opremljeni za otklanjanje ili barem smanjenje posljedica pojave velikih količina vode na tlu. Premda je i u ranijim razdobljima bilo velikih kiša, ovom pitanju se nije polagala odgovarajuča pažnja, pa sve više dolazi do prelijevanja ekstremnih količina vode na prometnicama i djelovima Grada i okolice. Sustav oborinske odvodnje nije uspostavljen, ono što postoji je prostorno ograničeno i podkapacitirano, sastoji se od uglavnom podzemnih kanala smještenih u obalnom pojasu Gruža, Lapada i starog Grada dio kojih je u lošem stanju.
Utvrđeno je da su ti kanali dijelom oštećeni pri gradnji ostalih komunalnih instalacija, djelom urušeni i da su djelom ili u potpunosti zatrpani naslagama zemlje i pjeska. Posebno začuđuje da su kunete pored prometnica kao i neki kanali građeni poslije Drugog svjetskog rata djelomično ili u potpunosti zatrpani kao i otvori ispusti na ogradnim zidovima kod građevinskih zahvata na prometnicama.
Još su i stari rimski graditelji cesta shvaćali važnost oborinske odvodnje dok suvremeni graditelji zanemaruju ovaj problem. Zaboravilo se da treba održavati i prirodne kanale kojima teče voda kod većih kiša (primjer Zlatni potok i Župa dubrovačka). Plavljenje prometnica, ulica i okoline zgrada dovodi do zastoja u prometu i oštećenja prometnica, kao i do materijalnih šteta u stambenim i poslovnim prostorima.
Nije jasno zašto se kod gradnje otpadne kanalizacije osamdesetih godina prošlog stoljeća u Grada nije postavio i sustav oborinske odvodnje, ali se kasnije na više mjesta tehnički i zakonski neopravdano izvodilo uvođenje i oborinske vode u sustav otpadne kanalizacije, a to ima štetne posljedice u crpnim stanicama: oštećenje crpki (crpke su se u crpnoj stanici Pile više puta popravljale ili mjenjale), zatrpavanje odvodnih kanala (nedostatak ili podkapacitiranost taložnika), prelijevanje otpadnih voda i preopterećenje crpki kod smanjenja protočnosti. Iz ovih razloga je Zakonom o javnoj odvodnji zabranjen ovakav postupak uz predviđene novčane kazne.
U Gradu posebno prelijevanje imamo u Gružu, na Kantafigu od Solske baze do Autobusnog kolodvora, za koje se govori da je posljedica zatrpavanja odvodnog kanala nekim građevinskim radovima u tom području.
Na stanici Lapad izvedena je u posljednje vrijeme promjena prometnog sustava i samog oblika prometnih smjerova, koliko je to kvalitetno to znaju vozači. Što se tiče odvodnje, izvedene su preinake i dogradnje oborinske odvodnje, pogotovo iz smjera Vukovarske ulice ugrađen je kolektor većeg kapaciteta, u donjem dijelu ove ulice ugrađeni su novi slivnici. Međutim kod većih oborina pokazalo se da to nije dovoljno, jer i dalje dolazi do prelijevanja i plavljenja ovog područja. Što je tome razlog? Je li premala propusnost i ovako prepravljenog sustava i premali broj slivnika ili njihova nedovoljna propusnost?
Činjenica je da od raskrižja na stanici Lapad nema dovoljno slivnika sve do Batale, dok rubnici nogostupa i centralnog otoka sa zelenilom zadržavaju i usporavaju protok vode prema moru. Čini se da ni nivelacija prometnica prema obali nije baš pogođena kako bi odticanje bilo brže. Na Pilama je u nekoj mjeri popravljeno stanje postavljanjem novih slivnika veće upojnosti i usmjeravanjem vode kanalima u park, a time i u smjeru mora. Ovim je smanjena i mogućnost plavljenja Place kod Onofrijeve fontane što je ranije bio čest slučaj.
Međutim javio se novi problem poplave kod zvonika na Luži u nekoliko slučajeva u posljednje vrijeme, nakon što je kanalizacija starog grada priključena na novi gradski sustav otpadnih voda. Tada dolazi do prelijevanja do visine četrdesetak centimetara, čineći štetu okolnim objektima i izbacujući i dio felkalnih voda. To je moguće obzirom na specifičnost stare kanalizacije građene u 14 i 15 st., inače među prvima u srednjevjekovnoj Europi, pa predstavlja zaštićeni spomenik kulture i nemože se mijenjati.
Ona je bila i ostala zajednička za oborinske i otpadne vode, kišnica je ispirala otpad uz djelovanje plime i oseke na izlazu kanalizacije u gradsku luku što danas nije slučaj, ali se vode mješaju slivanjem kišnice sa ulica i kuća. Problem prelijevanja nije bio karakterističan prije ove modernizacije na izlazu i ne može se reći da je to posljedica prevelike vode, jer je velikih kiša bilo i ranije, već se treba pitati je li propusnost novog isteka dovoljno velika, imaju li pumpe dovoljni kapacitet i za ovakav slučaj, te nalazi li se preljev koji mora postojati na pravom mjestu i imali dovoljni kapacitet.
O kapacitetu prijema vode možemo ipak govoriti ako se zna da je glavni kanal stare kanalizacije ispod Place skoro do pola ispunjen otpadom. Ne znam je li taj kanal čišćen još od vremena Republike, a nisam dugo vidio da su čišćeni i sifoni na slivnicima. Na Pločama se još uvijek nije pristupilo uspostavljanju sređene oborinske odvodnje, premda kod velikih kiša preko platoa Ploča teče voda kao kroz neku planinsku rijeku, a govori se da je projekt ovog dijela sustava već nekoliko mjeseci od prošle godine završen.
U ulici Petra Krešimira IV gdje se izvodila šetnica-nogostup imali smo poseban slučaj. U prvo vrijeme se nije ni postavio kolektor za oborinske vode sa slivnicima, da bi se kasnije nakon protesta stanara uz prometnicu ipak izveo. Je li dovoljno dimenzioniran vidjet će se tijekom vremena. Poseban slučaj je i Zagrebačka ulica koja je u ovom stanju kanalizirana bez ijednog slivnika od Ilijine glavice do Vatrogasaca, a sama se ulica i kod većih kiša pretvara u rijeku. Sigurno nisam naveo sve problematične primjere, ali mislim da su ovi najteži što se tiče plavljenja.
Među važna pitanja za rješavanje oborinske odvodnje spada i pitanje pošumljavanja Srđa, koje se odavna nije izvodilo čak ni nakon otklanjanja opasnosti od minskoeksplozivnih sredstava. Postojanje zelenila, grmlja i drveća smanjuje eroziju tla i vodene bujice koje se valjaju padinama Srđa koje kod većih kiša nose zemlju i sitnije i krupnije kamenje, što sve skupa negdje više negdje manje završava u nižim predjelima u podnožju brda.
Zašto se ova aktivnost ne sprovodi? Je li zbog nedostatka financija, neshvaćanja ove nužnosti koja je i zakonska zaštitna mjera prema Zakonu o vodama? Zbog stalnog pitanja što raste u našem primorju po šumama? Odgovor još nije nađen, možda dok ne počne gradnja po obroncima Srđa, što žele neki naši planeri.
Činjenica je da bi definitivno i moguće rješenje oborinske odvodnje zahtijevalo velika sredstva, ali ono je nužno i predstavlja jedan od prioriteta među komunalnim problemima. Uvjeren sam da u Gradu postoje stručnjaci poznavaoci hidrologije, hidraulike i geodezije koji mogu izraditi cjeloviti projekt oborinske odvodnje za Grad,pa i za okolicu gdje isti problem postoji. U protivnom ćemo imati umjesto novog gradskog akvarija u Gružu nove gradske ribnjake na veselje građanstva i naših voljenih kruzeraša.
Marko Tomić
Stavovi i mišljenja u rubrici ‘Vaše vijesti’ ne izražavaju nužno uredničku politiku redakcije portala dulist.hr, već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora.