Od 1. prosinca Atlantska plovidba krenula je s poslovanjem po novom upravljačkom modelu. Marko Domijan novi je glavni izvršni direktor, koji je za DuList objasnio osnovne promjene u modelu poslovanja, ali i stanje na brodarskom tržištu te općenito u ovoj dubrovačkoj brodarskoj tvrtki.
Koje su osnovne promjene u modelu poslovanja dubrovačkog brodara?
Monistički model upravljanja na koji prelazimo je čest u brojnim tvrtkama koje se bave sličnim poslom, prije svega u Americi. Atlantska plovidba je dosad imala Upravu koja se sastojala od 5 članova i Nadzorni odbor od 9 članova. Od 1. prosinca Upravni odbor od 3 člana vodi tvrtku, a 4 izvršna direktora operativno upravljaju kompanijom, dok je Glavni izvršni direktor ujedno i član Upravnog odbora. Na taj je način upravljačka struktura kompanije značajno racionalizirana, a samim time postala je brža i efikasnija. Ovo smatramo optimalnim načinom funkcioniranja tvrtke izložene svjetskom tržištu i okruženju. Pored toga kap. Pero Kulaš i Igor Bilbija će imati i druga zaduženja te će pored ovlasti propisanih statutom društva svatko u svom djelokrugu znanjem i iskustvom doprinositi poslovanju Atlantske plovidbe. Gospar Bilbija će uz ostalo biti zadužen za strategiju i razvoj društva, modele financiranja i tržište kapitala, a kap. Kulaš za širenje flote, akvizicije, upravljanje imovinom i tržište vozarina.
Kakvo je danas stanje na brodarskom tržištu, je li za Atlantsku plovidbu završeno vrijeme krize ili se još uvijek mogu očekivati poteškoće?
Ova godina je pokazala velike oscilacije brodarskog tržišta, ne samo na tržištu rasutih tereta na kojem poslujemo. Vidjeli smo, primjerice, vrlo nedavno, povijesno visoke vozarine za tankere, a u nekim razdobljima tijekom ove godine bile su i nekoliko desetaka puta manje. I tržište rasutog tereta je imalo sličnu sudbinu. Početkom veljače su vozarine bile i četiri puta niže nego početkom rujna. Na takve trendove su utjecali brojni događaji, danas je dovoljna jedna objava na Twitteru da se vozarine promijene na gore ili na dolje. Turbulentno tržište se itekako može očekivati i nadalje. Prošli smo kroz razdoblje u kojem se kao odgovor na dugotrajno loše tržište tvrtka drastično promijenila i smanjila, smanjili smo zaduženost i restrukturirali dobar dio poslovanja. Taj proces još treba nastaviti kako bismo bili spremni za loša razdoblja te i dalje optimizirati poslovanje gdje postoje mogućnosti. Bez obzira na to, pokrenuli smo nekolicinu procesa te nastaju i neke povoljne okolnosti, zbog kojih vjerujem da će iduća, a pogotovo godine koje slijede biti povoljne za naše poslovanje. Od prethodne uprave smo naslijedili dugoročne ugovore za 6 brodova koji nam daju stabilnost prihoda. S druge strane pokušavamo iskoristiti prilike za smanjenje financijskih troškova koji značajno opterećuju naše poslovanje. To tvrtci daje povoljan vjetar u jedra i vjerujemo da su pred nama dobre godine.
Koliko je stara flota Atlantske plovidbe?
Kada je kupljen zadnji brod i planira li se u skoro vrijeme kupnja novog? Prosječna starost naše flote je 8.5 godina. Zadnji brod koji smo kupili je AP Libertas prije točno godinu dana, kupljen je kad je imao 10 godina, nedugo nakon završetka dokovanja u Kini. Trenutno nemamo planove za širenje flote, ali uvijek jednim okom gledamo prilike na tržištu, na taj način smo i kupili AP Libertas, nakon što smo ga 3 mjeseca imali u tehničkom managementu i uvjerili se u njegove performanse.
Hoćete li primijeniti Vaše iskustvo iz brodogradilišta u budućem poslovanju?
S užitkom pomažem našim inspektorima u pregovorima s brodogradilištima, posebno tijekom brojnih dokovanja koja smo imali u 2017. i 2018. godini. Poznajem dobro način kako funkcioniraju brodogradilišta. Godinama sam sjedao s jedne strane stola i sad kad sam s druge strane znam kako najbolje mogu pomoći kako bi rezultat naših dokovanja bio značajno bolji.
Ima li Atlantska problema s kadrovima? Jeste li morali ‘uvoziti’ Filipince ili radnu snagu iz drugih zemalja?
Što se tiče posade na našim brodovima i do sada smo bili orijentirani na vlastiti kadar i mi ćemo tu orijentaciju nastaviti i dodatno osnažiti. Trenutno imamo jezgru hrvatskih pomoraca, dobrim dijelom iz Dubrovnika, koje nadopunjavamo pomorcima iz Ukrajine, a odnedavno i Filipincima, Vijetnamcima, Indijcima.
Jeste li sa časničkim plaćama konkurentni drugim brodarskim kompanijama koje se bave prijevozom rasutih tereta?
Na žalost, ne možemo plaćama konkurirati nekim segmentima tržišta kao što su cruiseri ili brodovi za prijevoz LNG-a, ali u našem segmentu rasutih tereta smo konkurentni. S druge strane se trudimo našim pomorcima izaći u susret i biti fleksibilni prema nekim njihovim potrebama. Vjerujem da im to predstavlja vrijednost, a osjećaj pripadnosti kompaniji još je jedan od razloga zašto plove na našim brodovima. Trenutno imamo kadete i asistente stroja na 7 brodova, sukladno mogućnostima ćemo ih ukrcati i na druge. Pokušavamo udovoljiti čim više njihovim zamolbama i naravno među njima je dobar dio ljudi koji ostaju na našim brodovima i poslije se razvijaju pod vodstvom naših časnika. Iako se ukrajinski pomorci najlakše prilagođavaju radu s našima, mi smo snažno orijentirani na domaće pomorce i pojačat ćemo nastojanja da zadržimo postojeće i dovedemo nove kvalitetne kadrove. Na kraju krajeva, veliki dio zaposlenika u glavnom uredu je potekao s naših brodova i vjerujem da će tako biti i ubuduće.
Na žalost, teško je očekivati značajan priljev novih domaćih pomoraca za zvanja koja nisu časnička, to je zanimanje koje je sve manje atraktivno mladim ljudima i dugoročno moramo planirati da ćemo raditi i sa stranom posadom.
Atlantska plovidba ima paket dionica Luke Dubrovnik? Kakvi su Vam planovi u Luci i hoćete li, ukoliko se ukaže prilika, povećavati udio vlasništva?
Kupnjom 7,61 posto dionica Luke Dubrovnik potkraj 2018. jasno smo pokazali svoj interes za Luku. Smatramo da našim iskustvom u međunarodnom pomorskom poslovanju možemo biti dobar partner u Luci Dubrovnik.
Jeste li još uvijek zainteresirani za sudjelovanje u projektu putničkog terminala u Luci Dubrovnik?
Atlantska plovidba duboko je ukorijenjena u ovaj grad i senzibilizirani smo za interese lokalne zajednice te smatramo da naše značajnije sudjelovanje, uvažavajući interese ostalih dioničara, može donijeti dobrobit razvoju Luke, a samim time i u projektu putničkog terminala.
Krenuli ste s izgradnjom stambenoposlovnog kompleksa te se spominje rok završetka od 24 mjeseca. Kakva je zainteresiranost za kupnju stanova i apartmana?
Prodaja je počela nedavno i već je potpisan solidan broj predugovora. Realizirani projekt Atlant Centra prije 6 godina, kao i ostali projekti u kojima smo ranije sudjelovali su odlična referenca i za ovaj projekt i potencijalni kupci to prepoznaju. Osim očekivanog interesa za investiranje u apartmane, veliki je interes za veće stanove koji se kupuju za stanovanje, a ne za iznajmljivanje. Očito su kupci prepoznali i povoljnu lokaciju koja je unutar pet do deset minuta hoda od poslovnog centra Dubrovnika, place, luke, fakulteta. Cijene smo odmjerili u usporedbi s drugim novogradnjama u Dubrovniku, uzevši u obzir lokaciju i kvalitetu zgrade. Rušenje stare zgrade je završeno, a sredinom tjedna planiramo imati izabranog izvođača koji će graditi zgradu. Razgovaramo s bankama o financiranju projekta i uskoro će na mjestu stare zgrade započeti kopanje građevinske jame.
Iz tiskanog izdanja od 4. prosinca 2019.