Gradonačelnik je na zboru građana GK Ploče istaknuo da pješački prijelaz na Pilama radi problem cijelom gradu. Dovoljno je da se na jednom mjestu stvori problem te da se zbog toga u kratkom roku napravi ‘zatvoreni prsten’ u prometu, uglavnom oko grada. To je najkraći pješački put koji ljudi koriste za prijeći do autobusnih stanica ili taksija. Malo je manji pritisak na drugome pješačkom prijelazu, ali i na njemu također stoje prometni redari – ističe među ostalim zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić na samom početku prometnog đira s Marom i Leonom.
Krenuli smo s Pila, nastavili putem iza Grada i završili đir na Pločama. Tijekom našeg razgovora, dotaknuli smo se varijantnih rješenja navedenog pravca koji je tijekom sezone ‘zagušen’. No, spomenuli smo i ostale projekte po pitanju prometnog sustava Grada Dubrovnika. Izazov je na području Pila, kaže, pomiriti navedeni pješački sustav, autobusni i taksi sustav na par ‘kvadrata’ zemljišta. ‘Ideja je puno, a rijetko koja je provediva’, navodi. Jedna od ideja koja je u trenutnoj razradi je da se između ljetnikovca Pucić i platana koji se nalazi na povišenom platou, provuče jedna prometna traka. Naglašava da se platan, koji je zaštićen kao spomenik krajobrazne arhitekture, ne bi dirao. Podsjetit ćemo se kako je prije više od 10 godina postojalo urbanističko-arhitektonsko rješenje uređenja Platoa Pile kojim se, među ostalim, gradska prometnica također namjeravala izmjestiti iza ljetnikovca Pucić.
-Dio bi prometa bio preusmjeren iza ljetnikovca, odnosno razdvojio bi se, primjerice, autobusni promet od ostalog kolnog prometa. Moram priznati da sam prema toj ideji dosta rezervirana zbog potrebnih širina, ali prometnim smo stručnjacima dali da taj prijedlog iscrtaju. Konstantno se rade neka varijantna rješenja. Jedan od njih je i pothodnik od spomenika na Pilama do dijela gdje je sad javni WC i parkiralište za motore. Problem stvara činjenica što svaki pothodnik mora uključivati dizalo za starije osobe i osobe s invaliditetom. Jedina dovoljna širina bila bi na navedenom dijelu ili nedaleko od pješačkog prijelaza, ali konzervatori zasigurno neće dopustiti da stavljate kućice od lifta nasreda ulaza na Pile – naglašava. O svim tim opcijama se razmišlja i testiraju se projektna rješenja. ‘To je nešto što traje’, dodaje Tokić.
Novi sustav naplate
Dotad, pokušavaju smanjiti promet na Pilama kroz ograničenja.
— Ono što je najveći problem, a na koji možemo utjecati, putnički su autobusi, a pogotovo u sezoni. Jedno od rješenja su Libertasovi zglobni autobusi koji će dovoditi goste s cruisera na Pile. Oni imaju pravo prolaza niz Boninovo – rekla je i dodala: ‘S time će se sigurno smanjiti velik broj autobusa’. Ističe i kako je teško u ovom trenutku, izvan sezone, procijeniti je li odluka o zabrani prometovanja taksi vozila preko Boninova učinkovita.
-To su stvari koje se uvode izvan sezone tako da se ljudi naviknu i da ne bude ispravljanja grešaka u srcu sezone. Je li učinkovitost postignuta, to će se moći tek vidjeti s počecima sezone, od Uskrsa pa nadalje. Osobno smatram da hoće jer sam ovo ljeto bila svjedok situacija gdje su taksi vozila stala i čekala na autobusnim stanicama više nego što je to dopušteno – govori. Najavila je i novi sustav naplate na Pilama za putničke autobuse.
-Onaj dio autobusa koji dolazi iz susjednih općina i država u sklopu jednodnevnih izleta, i dalje će ‘bookirati’ svoje mjesto na Pilama, ali na potpuno drukčiji način. Morat će dio prostora Pila zakupiti. Naime, postoji aplikacija Web Bus Shop putem koje će, primjerice, dva dana prije provjeriti jesu li Pile u određenom razdoblju slobodne. Imamo devet potencijalnih mjesta i svatko će ih moći zakupljivati najviše pola sata, a prethodno će automatski izvršiti plaćanje. Na Ilijinoj glavici nalazit će se kamere koje će automatski prepoznati njegovu registraciju. Ako je on zakupio prostor, i nalazi se u sustavu, nesmetano dolazi na Pile. Inače, sustav već postoji u Sanitatu, samo će se nadograditi. Natječaj za takvu vrstu opreme je završen i trebao bi se implementirati kroz dva mjeseca. Ako putnički autobus nije u sustavu, odnosno ako nije zakupljen dio Pila, komunalni redar će odmah naplaćivati rigorozne kazne. To će biti u provedbi ove sezone i bit će dobro testiranje na autobusima, ali i za budući pokušaj ograničenja za strana vozila oko Grada koja smo najavili krajem 2021. godine – ističe Tokić. Riječ je naravno o vozilima, odnosno vozačima koji nisu građani Dubrovnika, nemaju propusnice niti su gospodarska vozila.
-Strani automobili neće doista moći prolaziti oko Grada, osim onih koji imaju dopuštenje, odnosno ako su gosti nekog apartmana koji ima osigurano parkirno mjesto ili garažu, to će vozilo smjeti proći te će se uredno prijaviti u sustav. Oni koji imaju apartmane, a nemaju nijedno parkirno mjesto, već su dosad parkirali na ulici, na javnom prostoru, njihovi gosti više neće moći dolaziti s vozilima. Parkirat će u javnu garažu, a ‘prebacit’ će se na neki način do apartmana. Moramo prbjegavati rješenjima ograničenja prometa. Plaćanje nedostajućih parkirnih mjesta po smiješno malim cijenama dovelo je do toga da se kuće grade u maksimalnoj širini i visini, a da nema parkirnih mjesta – istaknula je Tokić te naglasila kako ova mjera nije usmjerena na građane.
— No, jako puno vozila kruži oko grada. Imamo problem s taksistima, dosta ih je koji dolaze iz različitih dijelova Hrvatske i izvan nje. Imat će mogućnost i dalje taksirati, no oni će prolaz oko grada morati platiti. Nama građanima će to biti 60 kuna, a njima će to biti puno veći iznos. U tom trenutku neki će navedeno uzeti u kalkulaciju i promisliti isplati li im se dolaziti iz drugih dijelova ako imaju još jedan dodatni trošak. To sve ide u smjeru štićenja naših gospodarskih vozila, taksija i svih ostalih – istaknula je. Nada se da će navedenim mjerama ublažiti pritisak na promet na Pilama te da će protok vozila biti veći.
-Bilo bi lijepo raditi nove ceste, ali u našem prostoru, pogotovo prostoru oko Grada koji je atraktivan i gdje svatko s vozilom hoće doći, a to je komod, morat ćemo uvesti ograničenja, čisto da građanima Dubrovnika bude jednostavnije – naglašava Tokić.
Gosti i parking
Naš smo đir nastavili preko Paščare, jedno od većih taksi stajališta u gradu te su na njemu redovito parkirani taksisti. Upravo za taj parking, podsjetimo, Visoki upravni sud donio je rješenje kojim je obustavljeno izvršenje Odluke Grada Dubrovnika o parkiranju u kojoj je navedeno kako će ga moći koristiti samo članovi Sindikalne podružnice autotaksi prijevoznika Dubrovnik – Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Zamjenica Tokić kratko je prokomentirala kako treba vidjeti koju će odluku na kraju donijeti Visoki upravni sud. Naglasila je kako stajališta za taksiste nisu mjesta za parking, već za ukrcaj i iskrcaj putnika. Dodala je kako bi taksisti zapravo trebali neprestano kružiti oko grada, ali da to Gradu ne odgovara jer bi tako nastale još veće gužve u prometu. S obzirom da će se ona strana vozila koja nemaju osigurano parkirno mjesto morati parkirati u garažama, postavlja se i pitanje gradnje novih garaža. Gostima je za parking najbliža svakako ona na Ilijinoj glavici, ali planira se i izgradnja druge – one kod OTP banke.
-To je projekt koji se trenutno izrađuje. To će biti garaža s oko 400 parkirnih mjesta i nadam se da ćemo do kraja godine imati građevinsku dozvolu te da ćemo iduće godine započeti gradnju. Što se tiče garaže Centar – Iza Grada, tu je vlasništvo podijeljeno, pola pripada Gradu, a pola Excelsa nekretninama i to je stvar koju bismo trebali zajednički riješiti. Razgovori o tome postoje, malo su bili zapeli u vrijeme rješavanja situacije oko žičare. Sada gradonačelnik osobno to vodi i nadam se da ćemo u budućnosti imati i garažu Centar – Iza Grada s obzirom da nam to primarno nije samo garaža, već bismo u taj prostor uredno mogli smjestiti cijeli tehnički blok Grada Dubrovnika – opskrbu, spremišta, sve što se trenutno nalazi na Pločama u pretovarnoj zoni – govori nam Tokić te dodaje kako je daleko put do dogovora, gradnje te usuglašavanja potrebnih dozvola. Naglašava da je u ovome slučaju ipak riječ o neposrednoj blizini kontaktne zone Grada te da tu završnu riječ imaju konzervatori.
-Vjerujem da će se taj projekt u budućnosti realizirati isto kao što se riješio problem žičare. U toj najnižoj etaži garaže mogli bismo imati pretovarnu zonu koja bi svoj izlaz imala na parkingu Tenis Tabor te ne bi opterećivala gornju zonu, već bi pretovarni dio išao tuda pa preko Ploča. Cijeli dio Ploča bi se rasteretio. Spustili bismo pretovarnu zonu tri – četiri etaže ispod i išlo bi sve do donje zone i imalo bi izlaz prema dolje, ne bi se išlo u visinu. Takva su tehnička rješenja već postojala. Puno je ideja, mogućnosti još više, ali sve kreće od vlasničkih odnosa. To su projekti budućnosti i drugoga mandata, ali do tada one mjere koje se rade, a koje su ‘soft’ i koje povećavaju kvalitetu života i prometa, koje poboljšavaju protok. Nije sve u tome ‘idemo srušiti i graditi’. Postoji niz mjera koje mogu poboljšati promet i kvalitetu života, ali i opskrbe Grada u ovoj uskoj jezgri – ističe nam zamjenica gradonačelnika.
‘Park and ride’ sustav
Dotaknuli smo se svakako i Pobrežja gdje se trenutno gradi cesta koja će se ‘spustiti’ na Most dr. Franja Tuđmana te će se upravo na ovome mjestu osposobiti ‘park and ride sustav’.
-Kad se završi cesta na Pobrežju, gore će se vozila moći uredno parkirati i s nekakvom karticom ukrcati se u liniju javnog gradskog prijevoza koji će osobe dovesti do grada. U tom sustavu postojat će, na primjer, samo tri autobusne stanice (Gruž, Lapad stanica, Grad) pa će osoba s karticom imati mogućnost parkiranja i korištenja javnog gradskog prijevoza. To će biti direktna autobusna linija, neće stajati na stanicama svako pet minuta. To su rješenja koja postoje u svim većim gradovima. Primjerice, kad pođete u Beč, u središte se ne može ući s automobilom, ali ne postoji ni potreba. Za pet eura ostavite automobil na parkingu cijeli dan i idete dalje autobusom. Ljudima treba dati mogućnost koja postoji u ostalim svjetskim destinacijama i oni će je koristiti. U sklopu ‘park and ridea’ će se moći parkirati i autobusi i kombiji. Bit će na Pobrežju poprilično velik kapacitet. Imamo 70 tisuća kvadrata, 30 tisuća kvadrata trenutno je locirano u gospodarskoj zoni – ističe Tokić.
Pretovarna će se zona na Pločama nalaziti još niz godina. Da je se danas krene raditi, naglašava, bile bi potrebne dvije godine. Ipak, dok se ona ne riješi, Grad ide u konkretno uređenje Ploča.
-Napravit će se cijeli nogostup do Lazareta, više tu neće biti parkirnih mjesta za taksiste. Proširit ćemo nogostup te ćemo tako zonu Lazareta povezati s finim kamenim nogostupom sa zonom ulaza u grad. Ideja je, a projektanti su već dobili zadatak, da se blizu Gimnazije pomakne zaustavno mjesto za autobuse Libertasa. Tako bi se rasteretio dio Ploča, Sada autobusna stanica stoji točno u sredini ulaza i izlaza u pretovarnu zonu i tu ljeti nastane poprilični kaos. Vjerujem da ćemo s jedne strane dobiti pješačku zonu, a opet i dio turističkih autobusa koji će kao i na Pilama zakupljivati prostor na Pločama moći će zakupiti Ploče putem već spomenutog sustava Web Bus Shopa – otkriva Tokić te dodaje kako će ipak, nakon ukidanja taksi stajališta na Pločama, osigurati dva mjesta da se taksisti mogu zaustavljati. Iz Grada smo se nakratko ‘preselili’ na pitanje prometa oko Minčete, posebno cestom kod Grawea koja je svakim danom sve opterećenija te je postala jedna od prometnih ‘žila kucavica’. Planovi su za taj dio veliki, otkriva nam zamjenica Orlanda Tokić.
-Već godinu dana intenzivno radimo na tome i nadam se da ćemo u travnju imati veliku prezentaciju konačnog rješenja koje razvijamo s Ministarstvom prometa i JASPERS-om. Mi to zovemo projekt ‘Intermodalni centar Gruž’ i on rješava veliki prometni problem Grada. Osnova svega jest tunel koji će spuštati promet u Gružu ispod razine mora, tj. gornji bi plato ostao kao pješačka zona. Njegov bi početak bio iza Atlantske plovidbe i pumpe, to bi bila ulazna traka, dok bi se prema Lapadu prometovalo kako se trenutno i prometuje. Iz smjera Gruža bila bi izlazna traka kod sadašnjeg Grawea, dio gdje je sada pješačka zona, djelomično bi se pretvorilo u izlaznu rampu, dok bi druga traka izlazila ispred Minčete i vozila prema Lapadu. Cesta oko Minčete kod Grawea bi i dalje ostala, ali ona ne bi više bila isključivo glavna traka – ističe Tokić.
-Sada svako vozilo iz smjera Mokošice i Lapada mora proći kroz ono usko grlo. Ovako bi tom cestom prometovali stanari tih zgrada kod Grawea i dio koji se odnosi na Lapad, a koji ide prema Gradu, Ilijinoj glavici i Župi. Tako bismo rasteretili taj dio, to više ne bi bio kružni tok oko Minčete. U javnosti smo komunicirali o potencijalnom kružnom toku kraj Radeljevića, to je uvijek klasično rješenje, ali jednostavno, od brzih rješenja nema ništa. Tu bismo dio riješili, ali bi problem nastao negdje drugo. Cijeli projekt rađen je dugo jer je promatrao prometni sustav cijelog grada. Da bismo realizirali dio od Mosta dr. Franja Tuđmana do Minčete, morali smo cijeli grad proanalizirati, a od nas je to zahtijevao JASPERS i Ministarstvo prometa, tj. da se vidi koliki je utjecaj vozila iz Lapada i iz Grada na taj dio i što će se time postići da bi se pokazalo da je to optimalno rješenje. Mislim da konačno prometno rješenje koje smo dobili sa svim analizama i dokumentacijom je nešto što će na dugo razdoblje rasteretiti prometni sustav tog dijela grada, a posljedično i svih ostalih dijelova – govori Orlanda Tokić.
O Lapadskoj obali
Po pitanju prometa u Lapadu, uvedeno je privremeno rješenje koje je postalo trajno, odnosno promijenjen je smjer prometovanja na Orsanu.
-Rješenje okretanja prometa kod Orsana došlo je iskustveno. U tom promišljanju stanovnika tog dijela grada koji tuda svakodnevno prolaze, došla je ideja da se ponovno okrene promet kakav je bio i on se pokazao izvrsnim rješenjem i jako je rasteretilo građane Solituda i spasilo ih gužvi. Prije bi gužva bila u svako doba. Tu bi trebalo uvesti dvosmjerno prometovanje, što ne možemo učiniti dok ne ukinemo parkirna mjesta. Ovo ljeto namjeravamo ponovno aktivirati parking ispred Marine Frapa koji je napokon vraćen Gradu. Uredit ćemo ga i iscrtati parkirna mjesta pa ćemo tako nadoknaditi dio mjesta koja ćemo ukinuti od Orsana do INA-ine pumpe i moći ćemo uvesti dvosmjerno prometovanje – ističe zamjenica Tokić.
-Što se pothodnika na Pošti tiče, ne bih govorila o projektnim rješenjima, ali ono što je izvjesno jest to da kreće rekonstrukcija Lapadske obale. Radovi će početi, ako sve bude u redu s javnom nabavom, krajem ove godine. Sredstva su osigurana u stopostotnom iznosu što iz sredstava EU što iz nacionalnih sredstava, a radi se o 70 milijuna kuna. Da bi to profunkcioniralo u punoj snazi, moramo rekonstruirati dva ulaza i izlaza – Poštu Lapad i Batalu. Lapadska obala će biti dvosmjerna, kod izlaza na Batalu će biti jedan kružni tok, a to je zaseban projekt, izvan onog rekonstrukcije Lapadske obale. Dio Pošte Lapad čeka velika transformacija. Je li to kružni tok, kružni tok s pothodnikom ili neko treće rješenje, reći će prometni stručnjaci. Moramo Lapadsku obalu završiti do kraja 2023. ili ćemo morati vratiti novce. U listopadu bismo trebali iz smjera Batale početi kopati – naglasila je zamjenica gradonačelnika.
Maria Prkut i Leona Rašica (Iz tiskanog izdanja DuLista od 19. veljače 2020.)