Nakon što je u listopadu prošle godine Sabor morao povući predložene izmjene Zakona o kaznenom postupku, jer nije izglasan s dostatnim brojem glasova, Vlada je prošli petak ponovno isti prijedlog uputila u saborsku proceduru. I to na donošenje po hitnom postupku. Izmjene primarno za svrhu imaju ispunjavanje uvjeta pristupanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a cilj im je ubrzanje i pojednostavljenje kaznenog postupka. Za navedeno su naravno predloženi mehanizmi za koje se smatra da bi trebali biti učinkoviti.
Ubrzanje postupaka
Ovim prijedlogom bi se kaznene postupke ubrzalo pojednostavljenjem postupanja pred optužnim vijećem na način da se sucu pojedincu daje ovlast predsjednika optužnog vijeća ili optužnog vijeća u predmetima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina iz nadležnosti općinskih sudova te propisivanjem da stranke više neće sudjelovati na sjednici optužnog vijeća kod ispitivanja optužnice.
Na ovaj bi se način trebala spriječiti znatna odugovlačenja kaznenih postupaka zbog nedolazaka okrivljenika i branitelja na optužna vijeća i učestalim odgađanjima.
Nezakoniti dokazi
Zakonske izmijene predviđaju promjenu koncepta nezakonitih dokaza. Naime, sudu bi se dale veće mogućnosti preispitivanja je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava. Ujedno, namjera je reducirati broj nezakonitih dokaza u slučajevima kada se radi o čistoj povredi procesne forme. Protiv rješenja kojim se odlučuje o izdvajanju dokaza neće biti moguće podnošenje žalbe.
Mehanizam proširenih sudskih vijeća
Izmjene predviđaju i uspostavu mehanizma proširenih sudskih vijeća u odnosu na izvanredne pravne lijekove, što za cilj ima otklanjanje nedostataka utvrđenih u presudi Suda Europske unije. Uloga ovih proširenih sudskih vijeća će biti donošenje odluka onda kada službe za praćenje i proučavanje sudske prakse na Vrhovnom sudu ocijene da podneseni nacrti sudskih odluka odstupaju od ustaljene prakse ili odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda ili da praksa Vrhovnog suda u vezi s određenim pravnim pitanjem nije jedinstvena.
-S obzirom da je praksa ukazala na nedostatke pri donošenju odluke o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom, predlaže se da u situacijama kada sud tu odluku nije u mogućnosti donijeti u propisanom roku radi završetka radnog vremena ili u vrijeme blagdana ili neradnog dana, odluku donosi sudac istrage nadležnog županijskog suda, odnosno županijskog suda koji je nadležan na području općinskog suda koji je okrivljeniku odredio mjeru opreza – pojašnjava se na stranicama resornog ministarstva.
