Na sedmoj sjednici Županijske skupštine DNŽ krenula su vijećnička pitanja, no prvo su na red došla pitanja vijećnika koji su ostali ‘zakinuti’ na prošloj sjednici.
Tako je Marko Vidović (DDS) upitao župana Nikolu Dobroslavića što je to agencija za gospodarenje otpadom i što zapravo ona radi.
Župan je istaknuo kako je to tvrtka d.o.o koju je osnovala županija prema zakonu prije više od devet godina.
-Tvrtka koja ima zadaću oispuniti obezu županije da se utvrdi najbolji način gospodarenja ptpadom posebna naglasak na realizaciju ukupnog zbrinjavanja otpada na području županije. Radi se s relativno malim brojem zaposlenika. Imamo lokaiju za centar. Izvršili smo studiju utjecaja na okoliš, pripremili postupak izvlaštenja… Na tom prostoru radimo studiju izvodivosti, a koja je preduvjet za financiranje europskim fondovima – rekao je župan.
Nada se kako će za desetak dana dobiti konačnu verziju studije izvodivosti. Odužila se, kako kaže, zbog provjere Jaspersa.
-Uskoro ćemo dobiti lokacijsku dozvolu, za dvije ceste smo dobili građevinske dozvole. Idemo dalje na prijavu projekta – naglasio je župan i dodao kako se radi o modernom i važnom projektu od 50 milijuna eura i nije ‘puno što na njemu radi troje ljudi’.
-Diže se nepotrebna prašina. Ali neka se diže – rekao je župan. Centar za gospodarenje otpadom će se graditi i bitće gotov do 2022. godine.
Kristina Ćurčija (SDP) dotaknula se nedavnih požara zbog kojih je opožareno veliko područje. Umjesto alepskih borova, koji su izbacivali sjemeni, treba saditi primjerice crni bor, kako kaže Ćurčija.
Zanimalo ju je i što će županija napraviti po pitanju poplavljene termoterapije, ali i kad će biti natječaji za Dom umirovljenika te Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.
– Proglasili smo elementarnu nepogodu sukladno zahtjevima općina Orebić i Kula norinska što je pretpostavka za postupak procjene štete naknade. Uzeli smo sudskog vještaka da izvršavanje procjene štete na kućama –rekao je župan.
Što se tiće pošumljavanja, postoji inicijativa prema Hrvatskim šumama te se složio kako alepski bor nije dobar za te prostore.
Termoterapija u će sanirati te će se za nju pronaći sredstva. Što se tiče natječaja rekao je kako biti raspisan natječaj, no iako vršitelji dužnosti nisu dobro rješenje, moraju funkcinirati i na taj način.
Pero Jerković (MOST) pitao je župana zašto Županija nije kupila pravom prvokupa zemljište na Petki i zašto vijećnici o tome ne znaju ništa? Treće pitanje je bilo vezano za privatizaciju Maestrala, ‘koji nisu zanimljivi ni Gradu ni Županiji ni zaposlenicima’. Pitao je zna li župan tko stoji iza fonda koji se spominje kao najizgledniji kupac Maestrala?
–Nije nam bilo primarno kupiti zemljište Petke. Javna ustanova upravlja zaštićenim područjima i što će se na tim područjima događati. Na njima se ne može graditi i držimo se planova. Bio vlasnik jedan ili drugi tamo će ostati park šume – rekao je župan, a za pitanje privatizacije Maestrala je rekao kako bi mu bilo drago da se jave tvrtke s našeg područja i zaposlenici.
– Što se tiče Županije, svaki dobar prijedlog ćemo podržati. Ali mora biti dobar i cjelovit. Ne može samo kupiti, nego i obnavljati .Slažem se da bi bilo dobro da tvrtka, ljudi, zaposlenici na antječaju kupae Maestrale. Možemo podržati. Više od toga ne možemo. Ne može županija kupovati Maestrale –naglasio je Župan.
Alan Farac (HDZ) pitao je što se dogodilo na Lastovu, odnosno po pitanju blokade računa? Je li to zapravo krivnja samog načelnika?
-Lastovo je naša mala općina te ima probleme kojih smo svjesni. Te probleme razumijemo, a činjenica po pitanju ovrhe i blokade je što je ovrha došla nenadano te općina nije odgovorna jer se zaduženje dogodilo u prošlim mandatima. Kad je već bila ovršena, općina je imala pravo ovršnom zakonu, ograničiiti ovrhu za sredstva za isplatu plaća od 130 tisuća lkuna mjesečno. To je načelnik propustio i tu stoji njegova odgovornost. Inače, imao je već dvije ovrhe od ministarstva turizma i kulture jer nije koristio sredstva sukladno namjeni – istaknuo je župan.
-Moram reći kako županija nije odgovorna i možemo se oglušiti. To vam mora biti jasno. Jedinice lokalne samouprave moraju voditi brigu o svojim proračunima. To očito tamo nije bio slučaj. Mi smo odlučili pomoći interventnim sredstvima. Dvije plaće tetama u vrtiću smo ispostavili te su nastavile raditi – rekao je i apleirao na općine da se odgovorno ponašaju.
Vijećnik Marko Giljača rekao je kako je problem što se mali mul u Portu tretira kao granični prijelaz.
– Tamo posluju familije i riječ je o ljudima koji imaju samo te obrte. Ako se mali mul tretira kao granični prijelaz, nama je neprihvatljivo – rekao je Giljača.
Župan je rekao kako će dati odgovor iz Županijske Lučke uprave.
-Mogu jedino reći kako smo ovog ljeta imali inspekciju Ministarstva turizma te je utvrdila kako tu treba postupati malo drukčije. Građani trebaju biti zadovoljeni. No ako je to svojevrsni granični prijelaz, mislim kako je to korisno da građani ulaze na tom dijelu u županiju. Ne mislimo i ne želimo kršiti zakon – rekao je župan.
Nakon vjećničkih pitanja, na red je došla prva točka dnevnog reda: Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. koji je prihvaćen uz 25 glasova za, uz sedam glasova protiv i 5 suzdržanih.
Izvješće Župana Dubrovačko-neretvanske županije za prvo polugodište 2018. godine bila je druga točka dnevnog reda.
Župan je rekao kako je naša županija među tri najuspješnije županije u RH te smatra kako se razvija dobro i kvalitetno.
-Ne ide nam u prilog što se tiče korištenja EU fondova. Najbolji smo po pitanju turizma, prihodima od pomorskog dobra i u korištenju eu fondova. Porez o dohotka je veći, zaposlenost, plaće… Vratili smo neke institucije u grad kao što je Općinskii sud u Mekoviću, Trgovački sud u Dubrovniku, a dalje se borimo za neke institucije kao što je carinska uprava – rekao je Župan.
Krešimir Kuran je rekao kako se županu može dodijeliti nagrada za ‘prisvajanje tuđih zasluga’, po pitanju povlačenja fondova. Pero Jerković je naglasio kako je teško podržati izvješće ‘jer se župan hvali nekim stvarima koje nisu pod ingerencijom župana, a koje su spuštene s višeg nivoa’. Izvješće je prihvaćeno uz većinu glasova.
Treća točka dnevnog reda na Županijskog skupštini bio je Prijedlog Odluke o Županijskoj riznici Dubrovačko-neretvanske županije.
Riznica je sustav upravljanja tijekovima proradunskih sredstava naše županije i njenih proračunskih korisnika, te odnosi u svezi s njenim ustrojavanjem, održavanjem i korištenjem.
Kristina Ćurčija (SDP) je rekla kako će podržati iz razloga jer je, kako kaže, ‘lijepo znati gdje se nalazi i gdje ide svaki novčić, i nada se kako će se ovo prenijeti na druge institucije’. Marko Giljača smatra kako je ovo primjer dobre uštede. Pitao je koliko je ‘županija spremna za ovaj proces i je li provedena edukacija te informatička priprema’.
‘Naši odjeli su spremni’, rekla je pročelnica za finacije Dragica Stanić. Prijedlog odluke prihvaćen je uz većinu glasova.