Od druge polovice 20. stoljeća temperatura u Hrvatskoj stalno se povećava i time potvrđuje predviđanja klimatskih modela o rastu za 2-2,4 stupnja do 2070., no odgovornim odlukama mogu se ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena, ističu hrvatski klimatolozi, piše Net.hr.
Zagrijavanje je uočljivo u svim godišnjim dobima, ali najizraženije je upravo ljeti. Porast nije zahvatio samo prosječne vrijednosti, nego i najniže i najbiše dnevne temperature zraka.
Ljeti sve češće bilježimo tople i vruće dane, ali i tople noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 Celzijevih stupnjeva, kaže u izvještaju Sare Ivasić iz Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a.
U kontinentalnoj Hrvatskoj tijekom 90-ih godina 20. stoljeća gotovo da i nije bilo toplih noći, dok ih posljednjih desetak godina, koje su ujedno među najtoplijima na svjetskoj razini otkad postoje mjerenja, imamo i do deset svake godine.
Na Jadranu je broj još i veći. Tako u Dubrovniku i Splitu čak 91 posto noći u tri ljetna mjeseca 2004. klasificirane su kao tople noći.
Ljeta će biti mnogo toplija
Iako su ljeta već sada vruća i nepodnošljiva, u budućnosti bi, ako se što ne promijeni, trebalo biti još gore. Prema umjerenom scenariju rasta emisija stakleničkih plinova (RCP4.5), Hrvatska će u razdoblju od 2041. do 2070. doživjeti znatno toplija ljeta nego iz razdoblja od 1981. do 2010. godine.
Na područjima uz Jadran te u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj očekuje se porast ljetnih maksimalnih temperatura u iznosu od 2,0 do 2,2 Celzijeva stupnja, dok je projicirani porast za gorsku Hrvatsku i unutrašnjost Istre između 2,2 i 2,4 Celzijeva stupnja.
– To znači da bi u današnjoj klimi dan s maksimalnom temperaturom od 33 Celzijevih stupnjeva, koji doživljavamo kao vrući ljetni dan, u budućnosti bio bliže 35 Celzijevih stupnjeva, što ne bi predstavljalo iznimku, nego uobičajenu pojavu- precizirala je Sara Ivasić.
Središnja Hrvatska mogla bi imati 7,5 do 10 dodatnih toplih dana svakog ljeta. U unutrašnjosti Dalmacije očekuje se 5 do 10 toplih dana više, a uz obalu taj porast bi iznosio od 10 do 17,5 dana. I noći će postati toplije. Broj toplih noći mogao bi porasti za oko 22 posto na područjima uz Jadran te za 20 do 22 posto u središnjoj Hrvatskoj.
– Povećanje broja toplih noći dovodi do smanjenja mogućnosti noćnog osvježenja i kvalitetnog odmora, što stvara sve veći toplinski stres, kako za ljude, tako i za prirodu – ističe klimatologinja DHMZ-a.
Topli dani u klimatskim projekcijama definiraju se kao dani kada se najviša dnevna temperatura zraka dosegne ili prijeđe prag od 25 Celzijevih stupnjeva. Tople noći su noći kada se temperatura ne spusti ispod određenog toplinskog praga.
Promet i rad klimatizacijskih uređaja jedan su od problema
Na povišene temperature na utječu samo vremenske prilike, nego i promet te rad klimatizacijskih uređaja. Beton i asfalt još više upijaju Sunčevo zračenje, a noću ga otpuštaju natrag u atmosferu. Klimatizacijski uređaji višak topline izbaciju upravu na ulice. Stoga bi bilo dobro ljeti pobjeći iz grada jer temperature mogu biti i do 10 Celzijevih stupnjeva više.
Osim toga, ljeti ćemo imati manje kiše gotovo posvuda, a najveće smanjenje, od 15 do 20 posto, očekuje se u Primorju, središnjoj Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj.
Manja količina oborine znači i više suhih dana. Njihov broj mogao bi porasti posebno u gorju i unutrašnjosti Dalmacije (do 5 posto do 7,5 posto više suhih dana godišnje), a ljeti će taj trend biti najizraženiji (od 5 posto do 7,5 posto dodatnih suhih dana). Stoga je vjerojatno da ćemo doživjeti sve češću pojavu još suših ljeta, s duljim razdobljima bez kiše.
Izravan utjecaj na život
Opisane klimatske promjene imat će izravan utjecaj na naš život i gospodarstvo. U poljoprivredi, porast temperature može produžiti sezonu rasta biljaka i povećati akumulaciju topline, no nedostatak oborine ljeti mogao bi ugrožavati prinose tradicionalnih kultura. Porast temperature tla te duljina trajanja visoke zagrijanosti tla dodatno pojačavaju proces isparavanja kojim se gubi voda iz tla.
Izgledan je i daljnji porast rizika od šumskih požara u Dalmaciji, ali i u kontinentalnim dijelovima zemlje. Sve bi to moglo smanjiti privlačnost vrhunca turističke sezone, pa bi proljeće i jesen mogli postati privlačniji periodi za odmor i aktivnosti na otvorenom.
– Promjene koje predviđaju klimatski modeli, toplija ljeta, češće tople noći, manjak oborine ljeti uz učestalije suše, nisu više scenariji daleke budućnosti. To je proces koji je već započeo. Naše društvo trebat će se prilagoditi novim klimatskim uvjetima, uz modernizaciju poljoprivrede i uspostavu sustava navodnjavanja, učinkovitije upravljanje vodnim resursima, pa sve do implementacije rješenja za ublažavanje učinaka toplinskih valova u gradovima – ističe Sara Ivasić.
Ona naglašava da izazovi nisu mali, ali da pravodobno djelovanje uz smanjenje emisija stakleničkih plinova i ulaganje u prilagodbu može ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena i omogućiti da se na održiv način iskoriste i prednosti, poput produljenja turističke sezone u proljeće i jesen.