Zagrebački arhitekti Davor i Bernarda Silov održali su danas interaktivno predavanje na temu dubrovačkih ljetnikovaca u Art radionici Lazareti.
– Jedna od naših fascinacija u svijetu arhitekture upravo su dubrovački ljetnikovci, koji su savršena tipologija za mediteransko podneblje. Oni uistinu predstavljaju koncept koji ima sve, od kapelice, oltara, vrta, terasr, orsana. Te komponentne nude veliku mogućnost projektiranja u poimanju koncepta ugodnog življenja. Stoga s vama želimo razgovarati o tome što bi za suvremeni koncept bio dubrovački ljetnikovac koji se danas po svojim gabaritima prema zakonima ne može izgraditi kao nekoć, primjerice na pomorskom odbro – istaknuo je uvodno Davor Silov.
Bernarda Silov istaknula je kako dubrovački ljetnikovac ima skoto pa savršeni matematički omjer otvorenog i zatvorenog prostora.
– Kada bi izvukli te omjere oni bi sasvim sigurno trebali biti uvršteni u prostorne planove – naglasila je.
S obzirom da je ovo predavanje organizirano kako interaktivni razgovor sa sudionicima, svoje mišljenje o stanju po pitanju obnove dubrovačkih ljetnikovaca dali su i okupljeni Dubrovčani.
Tako je Vlaho Kisić, suvlasnik jednog od ljetnikovaca u Rijeci dubrovačkoj rekao kako su ljetnikovci funkcionalni prostori koji čovjeku pružaju neovisnost.
– Tamo možete živjeti, proizvoditi i zaraditi. Vi ste neovisni, a to se zadnjih godina u nas nastoji iskorijeniti.Država nije imala sluha za obnovu, pa je ona svedena na privatne investitore koji ih revitaliziraju. A to je kao kad kupite smeće i nastojite vratiti nekadašnju vrijednost. A ni Grad ni gradske službe nisu ništa bolje. Iz mog primjera mogu vam reći da nakon potresa, nismo dobili nikakva sredstva za obnovu – istaknuo je dodavši kako ljetnikovci nisu bili samo mjesta ugode i ladanja već mjesta na kojima se radilo.
– Oni su naša kultura, a njihovim propadanjem propada i naša kultura i povijest- naglasio je.
Perica Balija dodala je kako je temelj dubrovačkog plemstva bio upravo zemljoposjed.
– Ljetnikovci nastaju rano na cijelom području Republike, od Konavala do Pelješca, a od 15. stoljeća postaju ovakvi kakve ih mi danas poznajemo. Temelj njihova postojanja bilo je ubiranje ljetine, a njihova temeljna funkcija nije bila uživanje, već se tamo naporno radilo – naglasila je.
Bernarda Silov zaključila je kako joj nije jasno zbog čega se danas grade ogromni hoteli, kada bi se za isto novaca mogli izgraditi ljetnikovci s istom funkcijom.
– Ne znam gdje je tu poštivanje kulture življenja – poručila je.