Pitanje komunalnih vezova jedno je od dugotrajnijih komunalnih problema u Dubrovniku o kojem se govori godinama. Uz to, liste čekanja su još uvijek u porastu, a rješenja se sporo provode.
Prema Županijskoj lučkoj upravi Dubrovnik, na području grada na vez trenutačno čeka više od 500 građana, dok se u pojedinim gradskim zonama, kako je za medije rekao ravnatelj Željko Dadić, na red čeka i više godina.
Koliko ljudi čeka na vez?
Liste čekanja objavljene su na stranici Županijske lučke uprave Dubrovnik kako bi svaki podnositelj zahtjeva imao uvid o poziciji na kojoj se nalazi na listi po pojedinim lukama. Najveći broj naših sugrađana čeka na vez u luci Gruž, njih čak 420, u Mokošici je njih 100 na listi čekanja, dok je u gradskoj luci, odnosno u Portu, na listi 26 vlasnika plovila. Podnositelja zahtjeva za vez u Zatonu je 18, te je još 18 zahtjeva u ostalim lukama – Komolac, Lopud, Sustjepan i Suđurađ.
Zašto zapinje gradnja novih vezova?
Kako je krajem prošle godine za DuList izjavio Željko Dadić, glavni razlog ovakvog stanja nije nedostatak planova i financija, već kompleksni administrativni i prostorno planski postupci koji prate izgradnju novih komunalnih vezova te borba s vremenom u smislu prikupljanja dokumenata za građenje. Kako je istaknuo, svaki novi ponton ili lučka intervencija zahtijeva niz dozvola, uključujući i studije utjecaja na okoliš, što usporava realizaciju projekta.
Dadić navodi da je u lučku infrastrukturu već uloženo više od 6,6 milijuna eura, no sama ulaganja ne znače automatski i brzo dobivanje novih vezova. Poseban problem predstavlja neusklađenost postojećih prostorno planskih dokumenata, zbog čega je za veće projekte nužna izmjena GUP-a , što je dugotrajan proces koji uključuje odobrenje više institucija. To je ujedno i srž problema u planiranoj izgradnji novih pontona na području luke Gruž (predio Solituda) te dodatnih projekata u luci Mokošica.
Dodatna papirologija
Planiran je i projekt postavljanja pantona za 250 komunalnih vezova od Marine Gruž do ponte od šipka na području Solituda, čija je vrijednost oko 5 milijuna eura, no Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije navodi da za oba projekta treba provesti Studiju utjecaja na okoliš, što znatno usporava realizaciju projekta te će to sigurno oduzeti dvije godine u samoj realizaciji.
U međuvremenu, potražnja za vezovima ne prestaje rasti. Dubrovnik ima velik broj malih brodica u vlasništvu lokalnog stanovništva, a postojeća infrastruktura nije dovoljna da se zadovolje potrebe građana.
Problem komunalnih vezova tako ostaje spoj velike potražnje i ograničenog prostora, a iako se rješenja najavljuju, građani koji čekaju na vez zasad i dalje ostaju na čekanju.
Karla Sabljić
