Nakon prvog kruga glasovanja, album ‘Poslušajte ljudi glasa ovoga’ i službeno je nominiran za Porina u kategoriji Najbolji album folklorne glazbe u 2019. godini. Linđov nosač zvuka je ušao među tri odabrana u konkurenciji 12 albuma.
Riječ je o najnovijem nosaču zvuka FA Linđo predstavljenom početkom veljače u Kazalištu Marina Držića.
Iako je na pozornicama diljem svijeta izvodio širok program pjesama i plesova iz Hrvatske, prošlo je gotovo 40 godina otkako je Folklorni ansambl Linđo tonski zapisao i na nosaču zvuka objavio dio svoga vokalno-instrumentalnog repertoara. Najprije kroz pripreme za koncert koji Linđo održava povodom Svjetskog dana glazbe, a potom i nakon samog koncerta priređenog u lipnju 2018. godine, odlučeno je snimiti album i tako, uz ostalo, doprinijeti proslavi 55. godišnjice Ansambla koja se slavi u 2020. godini.
Prve zvukove na ovom CD-u na lijerici svira Mario Lale – Linđo, prapraunuk glasovitog lijeričara Nikole Lale Linđa, po kojemu su i poskočica Linđo i ovaj ansambl dobili ime. Jedinstvenost ovog CD-a je i u tome što se kroz zvukove lijerice, na samom uvod samom uvodu isprepliće i dio Konavoske zdravice koju napija zdravičar Vlaho Kljunak, ujedno i ravnatelj Folklornog ansambla Linđo. Namjera je bila predstaviti širinu vokalno-instrumentalnog korpusa kojega Linđo u ovom trenutku ima. Osim klapa (muške, ženske i mješovite) koje, u biti, i jesu dio Linđovog identiteta, na ovom su mjestu predstavili i ostala vokalna tijela koja mogu nastupati bilo kao mješoviti ili odvojeni muško – ženski zborovi. Dio repertoara klape su snimile a cappella i tako dodatno istaknule činjenicu da je upravo taj način pjevanja UNESCO od 2012. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine koji se u Linđu gaji već generacijama. Zanimljivo će zvučati da je najmlađa pjevačica za vrijeme snimanja imala 15 godina, dok je najstariji gospar već ušao u osmo desetljeće života.
– Namjera je bila predstaviti širinu vokalno-instrumentalnog korpusa kojega Linđo u ovom trenutku ima. Osim klapa (muške, ženske i mješovite) koje, u biti, i jesu dio Linđovog identiteta, na ovom smo mjestu predstavili i ostala vokalna tijela koja mogu nastupati bilo kao mješoviti ili odvojeni muško – ženski zborovi. Dio repertoara klape su snimile a cappella i tako dodatno istaknule činjenicu da je upravo taj način pjevanja UNESCO od 2012. godine uvrstio na popis nematerijalne svjetske baštine koji se u Linđu gaji već generacijama – navode Linđovci.
Glazbenici Linđa zbog potreba Ansambla uglavnom nastupaju kao tamburaški orkestar, a u zadnje vrijeme sve češće i u mandolinskom postavu. Glazbeno se šećući Hrvatskom, u jednom trenutku ćete na ovom nosaču zvuka imati priliku čuti i samicu, gajde, klarinet, violine, što daje dodatnu širinu cjelokupnom dojmu. Upravo je ta glazbena šetnja drugi motiv ulaska u ovaj projekt. Naime, osim Dubrovnika i Dalmacije, odnosno klapske pjesme, gdje se Linđovci osjećaju kao doma, s posebnim zadovoljstvom su se dotakli i drugih dijelova Lijepe naše.
Tko će osvojiti prestižnu statuu odlučit će glasačko tijelo u drugom krugu glasanja kada će izabrati najbolje od najboljih, a dobitnici Porina bit će poznati na završnoj svečanosti koja će se održati 27. ožujka u Centru Zamet u Rijeci.