Predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine Nataša Ban Toskić, govoreći o situaciji u zdravstvu, kazala je kako je sistem obiteljske medicine u zemlji pred potpunim raspadom koji je nezaustavljiv. Pojasnila je kako je razlog tome što je veliki broj liječnika pred mirovinom, kadra nema, a nema ni mladih liječnika za zamjenu. Navedeno su nam potvrdili liječnici specijalisti obiteljske medicine, Teo Depolo i Mario Ćurlin. Štoviše, opisali su nam alarmantno stanje u Dubrovniku.
Samo jedan specijalist
— Devet liječnika specijalist obiteljske medicine u Dubrovniku ima preko 65 godina i rade. Produžuju odgovore već dvije-tri godine. Kad oni odu nastat će potpuni kolaps. Deset tisuća ljudi ostat će bez obiteljskog liječnika. Pet-šest liječnika ima između 60 i 65 godina, što znači da će još sedam-osam ljudi ostati bez svog obiteljskog liječnika. Dakle, to je ukupno 17–18 tisuća ljudi. Momentalno je samo jedan liječnik iz Dubrovnika na specijalizaciji obiteljske medicine. A nitko vam neće doći jer znamo koliko je potrebno za rješiti stambeno pitanje u Dubrovniku – kazao nam je dr. Mario Ćurlin koji je prošle godine s kolegom Orsatom Johnom otvorio privatnu privatnu ordinaciju, ali s obzirom na to da su pod ugovorom s HZZO-om sve promjene se tiču i njih.
— Ako se uskoro stanje u obiteljskoj medicini kadrovski ne promijeni, moguće je urušavanje obiteljske medicine kao bazične struke, a kako bi to utjecalo na sustav, teško je zamisliti – rekao nam je dr. Depolo.
A zašto je tome tako, odnosno što je dovelo do ovako alarmantnog stanja?
Krpljenje, nepromišljena politika…
—Puno je različitih problema. Liječnike obiteljske medicine nema tko naslijediti u ambulantama, a nema zamjena za odmor ni za bolovanje. Nakon dvanestogodišnje stanke u procesu specijalizacije iz obiteljske medicine, 2003. godine prihvaćen je projekt ‘Usklađivanje obiteljske medicine s Europskim standardima uvođenjem obvezne specijalizacije’. Direktiva Europske komisije predlaže da u obiteljskoj medicini rade specijalisti ili specijalizanti. Danas u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj radi 1105 specijalista, 1092 nespecijalista, dakle podjednako. Specijalizanata je 276, no oni uglavnom već rade u svojim ambulantama. Zato ovih 826 kolega 65+, 60+ ustvari nema tko zamijeniti. Sada je ponuđena značajna količina specijalizacija, no odaziv je slab. Vjerojatno zato što je obiteljska medicina kvalitativno, kvantitativno i statusno značajno oslabljena – smatra Depolo, a Ćurlin se s njim slaže.
— Već zadnjih desetak godina sustavno je uništavana obiteljska medicina. Logično da ovo nije nimalo atraktivna specijalizacija. Nema liječnika za zamjene, godišnje… Pa ja na godišnji odmor odem po dva dana. Ne sjećam se kad sam 15 dana bio na godišnjem. Uz to nametnuta nam je silna birokracija, administracija. Svatko iz tih razloga hoće bolničku specijalizaciju. Pa ista vam je situacija kao s pedijatrima. Krpljenje, nepromišljena politika… Još su u manjku liječnika povećali najam prostora. Dok je u većini gradova najam doslovno jedan euro nama je u Domu zdravlja bio povećan na tri i pol tisuće kuna i obrazložili su nam to ‘lokacijom’. Pa ne držim ja kafić! Dakle sustavno ministarstvo i HZZO ne vode računa o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a liječnik obiteljske medicine je prvi kontakt… Problemi se u svakom slučaju gomilaju i dobro će nam se odbiti od glavu – zaključuje Ćurlin.
Depolo nam pojašnjava probleme administrativne naravi.
Preko pola radnog vremena ode na administraciju
—U obiteljskoj medicini postoji problem nabujalog administriranja. S jedne strane HZZO je prebacio na obiteljsku medicinu značajan dio svoje administracije, a s druge strane administracija u bolnicama lako i često nepotrebno prebacuje administriranje na obiteljsku medicinu. Uz sve to u obiteljskoj medicini nema administrativnih radnika iako su bili obećani. Po nedavnoj studiji administrativni posao medicinskim sestrama u obiteljskoj medicini odnosi 68 posto, a nama liječnicima 36 posto radnog vremena. U prosjeku to je više od pola radnog vremena tima obiteljske medicine. Ponovio bih molbu da nas puste da samo radimo svoj posao! Interes je to pacijenta i medicinara! – poručio je Depolo dodajući da se ipak vide
dobre namjere sa strane ministra da se nešto promijeni, da se rastereti obiteljska medicina i cijela primarna zdravstvena zaštita.
Predostupnost i prevelik pritisak
— Ali to teško i sporo ide. Pazite, u U Hrvatskoj se zadnjih godina smanjio broj HZZO osiguranika. Početkom stoljeća bilo ih je oko 4 milijuna i 800 tisuća, a sad ih je oko 900 tisuća manje, uključujući i pedijatrijsku populaciju. Manje je pacijenata, ali su broj posjeta i izvršenost posla i preduplani. U 2022. godini u prosjeku je svaki radni dan 191 tisuća pacijenta u Hrvatskoj zatražila pomoć svog liječnika obiteljske medicine, a svaki liječnik obiteljske medicine je u prosjeku dnevno primio 86 pacijenata. Velike su to brojke. U 2022. godini 98,3 posto od svih kontrola HZZO-a obavljeno je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, velikom većinom u obiteljskoj medicini. Istovremeno je iste te godine, 99,1 posto od ukupnog broja osiguranika koristilo zdravstvenu zaštitu u obiteljskoj medicini. Ovo su podaci iz izvješća HZJZ. Nevjerojatni službeni podaci i postoci hrvatskih institucija koji govore o predostupnosti, ali i velikom pritisku na obiteljsku medicinu. Prošle godine održan je veliki liječnički prosvjed koji su vodile krovne liječničke udruge, iza kojega je održan niz sastanaka sa vodstvom Ministarstva i HZZO pa i s premijerom. Treba biti optimist i nadati se da će se dogovoreno ispoštovati i da neće biti potrebe za štrajkom – završio je Depolo.
Foto: Ivan Pozniak