Godinama liječnici obiteljske medicine na sve načine pokušavaju alarmirati nadležne i javnost o stanju koje je bez pretjerivanja kritično. Naime, općepoznato je kako ih je premalo, većina pred mirovinom, a novih mladih snaga jednostavno nema. Što dovodi do zaključka kako nas uskoro doslovno neće imati tko liječiti.
Nadležni su se nedavno „trgnuli“ te izradili i predstavili paket mjera koji za cilj ima urediti sustav specijalističkog usavršavanja doktora medicine s primarnim fokusom upravo na obiteljsku medicinu. Radi se, kako smo već pisali, o tri dokumenta koja su u postupku javnog savjetovanja: Pravilniku o specijalističkom usavršavanju doktora medicine, Pravilniku o kriterijima za prijem specijalizanata te Programu mjera osnaživanja mladih liječnika.
Ključna je novost dodatno bodovanje rada u deficitarnim djelatnostima, osobito u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i u depriviranim područjima. Liječnici koji su šest ili dvanaest mjeseci radili u takvim sustavima moći će ostvariti do 50 posto ukupnog broja bodova potrebnih pri prijavi za specijalizaciju. Mjera se odnosi na rad u obiteljskoj medicini, na otocima i drugim ruralnim područjima, ali i u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi te objedinjenim hitnim bolničkim prijemima. Takva mjera uvodi se kako zbog manjka liječnika u tim dijelovima sustava, tako i radi jačanja praktičnih kompetencija mladih liječnika nakon završetka studija. Liječnicima koji su do 12 mjeseci radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti otvara se mogućnost da, uz interes poslodavca, nastave specijalizaciju iz obiteljske medicine. Planira se i ujednačeno raspisivanje natječaja za specijalizacije u svim zdravstvenim ustanovama, jednom godišnje, kako bi postupak prijava i odabira završio do kraja godine.
Za komentar smo pitali liječnicu obiteljske medicine dr. Nadu Brailo. Zanimalo nas je njezino mišljenje o izloženim novostima, odnosno smatra li da će promjene, i ukoliko da kada, uroditi plodom.
Kratkoročni rezultati
-Državne mjere, kojima prednost pri dobivanju specijalizacije, bilo koje, imaju liječnici koji su radili do 12 mjeseci u obiteljskoj medicini u ruralnim područjima, otocima ili OHBP, će imati ponešto utjecaja na interes mladih kolega da se zaposle na takvim radnim mjestima, ali na žalost na vrlo kratko vrijeme, što teško da rješava problem tih područja. Rješavanje tih problema je vrlo kompleksno, a obuhvaća i sve ostale mjere poboljšanja života u takvim krajevima koje se odnose na sve stanovnike. To su mahom ordinacije s malim brojem pacijenata koji su raspršeni, najčešće se radi o starijoj i samim time zahtjevnijoj populaciji. Ako bi se dobivanje specijalizacije uvjetovalo radom na takvim radnim mjestima, moguće da bi se osiguralo da te ordinacije ne ostaju prazne – smatra Brailo, koja nije pretjerano optimistična u pogledu značajnog poboljšanju situacije u obiteljskoj medicini.
Neće se povećati interes za obiteljsku medicinu?!
-Budući mjere nisu samo za upis specijalizacije obiteljske medicine, nisam uvjerena da će pridonijeti povećanju interesa za obiteljsku. Naša je struka na žalost već dugo zanemarena, nije atraktivna, podcijenjena je i kod naših pacijenata i kolega u bolnicama. Da bi se ta percepcija promijenila, potrebno je puno truda. Mi liječnici obiteljske medicine svakodnevno ulažemo maksimalne napore da svoje pacijente liječimo najbolje što možemo, boreći se sa sve većim zahtjevima administracije, velikim brojem pacijenata u timu. Da bismo bili atraktivna struka mladim kolegama, potrebno je uložiti više napora u poboljšanje statusa liječnika obiteljske medicine. U to smo ulagali mi svojim zalaganjem i dobrom praksom, ali i cijeli sustav nam treba biti potpora, na primjer time da se pacijent ne može naručiti na pretragu ili pregled specijaliste bez uputnice svog liječnika – kazuje nam Brailo opisujući nam trenutno stanje na našem području.
Trebalo reagirati prije 10 godina!
-Sada na području od Janjine do Konavala ima tridesetak ordinacija obiteljske medicine, u desetak rade kolege koji su stekli uvjete za mirovinu; navršili su 65 godina, a nekolicina je navršila 70 godina života. Ti će kolege ubrzo prestati raditi, a to znači da će oko 20 tisuća naših pacijenata ostati bez skrbi. Znači prije deset godina je taj problem trebao biti uočen i trebalo je reagirati. Sada je kasno. Imamo već godinama problem kada žalimo koristiti godišnji odmor, jer ne možemo naći zamjenu, pa mijenjamo jedni druge povećavajući tako opseg posla do granica iscrpljenosti. Kako će se popuniti ordinacije koje će uskoro početi ostajati bez liječnika nitko ne zna. Mladih liječnika koji su zainteresirani za obiteljsku medicinu je malo, a specijalizacija traje 4 godine, pa se i time odgađa rješenje. Iako Dom Zdravlja raspisuje specijalizacije, na žalost većeg interesa nema. Prije par godina je specijalizirao jedan kolega, a sada je primljeno dvoje kolega, što ne zadovoljava potrebe – zaključuje Brailo.
