U Proračunu Grada Dubrovnika za 2013. godinu Odjelu za kulturu i baštinu namijenjeno je 54,5 milijuna kuna, odnosno oko dva milijuna kuna više nego godinu prije. Iznos je to koji Dubrovnik uvrštava u sam vrh hrvatskih gradova s najvećim ulaganjima u kulturu.
Nas je pak zanimalo kako se gradske ustanove u kulturi, a imamo ih deset, odnose prema novcu građana Dubrovnika kad je riječ o ‘posebnim’ troškovima poput računa za mobitel, kartice za gorivo ili korištenja službenog vozila. Pa krenimo redom.
Iz Javne ustanove u kulturi Kinematografi Dubrovnik ističu kako ta ustanova nema službeno vozilo, a prema Kolektivnom ugovoru, zaposlenicima u dostavi i otpremi filmova, koji koriste privatna vozila u službene svrhe, Kinematografi nadoknađuju troškove u visini iznosa na koji se ne plaća porez, a prema dostavljenom i opravdanom obračunu prijeđenih kilometara po pojedinom poslu.
Bez službenih vozila
– Ne posjedujemo automobil, kartice za gorivo, nikakve službene kartice, kao ni mobitele koji se koriste u privatne svrhe. Službeni mobiteli su umreženi i koriste se isključivo za službenu komunikaciju prema pretplati od 445 kuna ukupno za sve – ističu iz Kinematografa.
Iz Umjetničke galerije Dubrovnik izvjestili su nas pak kako su u 2012. godini nudili tek uslugu mobilnog telefona bez limita, i to za ravnatelja Antuna Maračića, koji je u prošloj godini napravio račun od 7.169 kuna.
U Prirodoslovnom muzeju samo ravnatelj koristi službeni mobilni telefon. Rashodi za tu uslugu u 2012. iznosili su 4.155 kuna.
– Zbog promjene tarifnog modela, očekuje se da će ti rashodi u 2013. biti i znatno manji, a druge usluge ne koristi nitko od zaposlenika – navode iz Prirodoslovnog muzeja.
Javna ustanova u kulturi Folklorni ansambl Linđo snosi troškove mobilnih telefona voditeljima svojih službi i odjela, ali isključivo onima koji su u direktnom kontaktu s vanjskim suradnicima, i to do iznosa od 200 kuna, pretpostavljamo mjesečno.
Budući da nemaju službeno vozilo, FA Linđo, baš kao i prije spomenuti Kinematografi, zaposlenicima koji za službena putovanja koriste privatna vozila, temeljem Kolektivnog ugovora nadoknađuje troškove u visini iznosa na koji se ne plaća porez, a prema dostavljenom i opravdanom obračunu prijeđenih kilometara po pojedinom poslu.
Dubrovački simfonijski orkestar, o čijoj se financijskoj situaciji proteklih tjedana prolilo puno tinte, tijekom 2012. godine omogućio je korištenje mobitela ravnatelju i četvorici zaposlenika (s tim da se ne navodi o kojim je zaposlenicima konkretno riječ). Rashodi za usluge telefona u 2012. godini iznosili su 39.961,16 kuna, a od čega 27.135,70 kuna otpada na troškove mobitela.
Iz DSO-a ističu kako kartice za gorivo ne koriste, ali zato ravnatelju i tehnici na raspolaganju stoji službeno vozilo, čiji trošak goriva iznose 6.007,10 kuna.
Umreženi VPN-om
– Iznosi troškova nisu bili posebno određeni, osim visine troška na godišnjoj razini, što je bilo određeno financijskim planom ustanove. Unutar ustanove se pazilo da planirani iznosi ne budu bitnije prekoračeni. Planirani troškovi telefona i mobitela za 2013. godinu rebalansom krajem siječnja već su smanjeni za 14 tisuća kuna, a uskoro donosimo odluku kojom će se ograničiti potrošnja pojedinog korisnika – odgovorili su nam iz DSO-a.
Kazalište Marina Držića svojim zaposlenicima nudi usluge mobilnog telefona, najviše zbog umreženosti zaposlenika i to naravno ne svih nego točno određenih koji zbog prirode posla dosta komuniciraju između sebe. Korištenje službenih telefona je regulirano Pravilnikom o korištenju službenih telefona.
– Ovisno o prirodi posla svakom zaposleniku odnosno radnom mjestu je točno određen iznos koji je dozvoljen za potrošnju, naravno pod uvjetom da imaju izlaznu liniju. Naime, većina zaposlenika mogu komunicirati samo između sebe. Oni koji imaju izlaznu liniju i prekorače dozvoljeni iznos sve troškove preko dozvoljenog plaćaju sami, što je već regulirano s davateljem usluga (mobilnim operaterom), a zašto im se račun za njihovo prekoračenje šalje na kućnu adresu – ističu iz Kazališta Marina Držića.
– Ukupni troškovi za usluge mobilnih operatera u 2012. godini iznose 34.197,64 kune. Niti jednu drugu uslugu zaposlenici kazališta ne koriste – zaključuju iz KMD-a.
U Domu Marina Držića pak zaposlenici koriste jedino usluge mobilne telefonije.
– Dom Marina Držića djeluje na dvije lokacije: na Širokoj 7 gdje je sjedište ustanove i u ulici sv. Dominika gdje je ured računovodstva i muzejske tehničarke. S obzirom na dvije lokacije (ured u ulici Sv. Dominika ne posjeduje fiksnu liniju) nužno je službeno komunicirati na dnevnoj bazi prema poslovnim partnerima te između zaposlenika ustanove koji su umreženi u VPN uslugu kojom je omogućeno besplatno komuniciranje – kazali su nam iz Doma Marina Držića. Njihovi rashodi za usluge mobilne telefonije u 2012. godini iznosili su 11.466,50 kuna.
Javna ustanova u kulturi Dubrovačke ljetne igre posjeduje jedno sponzorsko službeno vozilo koje se, kako su nam naglasili, koristi isključivo u službene svrhe, a voze ga osobe zaposlene na radnom mjestu ‘vozač-monter’ te po potrebi osoba zadužena za prodaju i promidžbu.
– Nitko od zaposlenika ne posjeduje poslovne kartice koje može koristiti u privatne svrhe. Što se tiče korištenja mobilnih telefona, svi zaposlenici su na pretplati koju snosi DLJI, a koje variraju zavisno o radnom mjestu, te su umreženi i između sebe razgovaraju besplatno. Sve troškove izvan pretplate, zaposlenici snose sami – rekli su nam iz DLJI. Ipak, u odgovoru su izostali neki konkretni iznosi koje smo dobili od drugih ustanova.
Manje ili više discipline
Iz Dubrovačkih muzeja, javne ustanove u kulturi koja sa svojih pet muzeja posljednjih godina bilježi najbolje financijske rezultate, na žalost smo ostali bez odgovora. Razlog je odsutnost ravnateljice Vilač, koja po protokolu odobrava sve izlazne informacije ovakvog tipa.
– Po njenom povratku udovoljit ćemo Vašoj molbi – kratko nam je odgovoreno iz Dubrovačkih muzeja.
Odgovor nismo dobili niti iz Dubrovačkih knjižnica, premda nam je u telefonskom razgovoru rečeno da se “odgovor piše”.
Kad se pod sve navedeno podvuče crta i zbroje specifični troškovi gradskih kulturnjaka na mobitele, gorivo ili službena vozila, može se zaključiti kako su kulturnjaci tek na mobitelima ‘brzi na okidaču’, jer gotovo nitko ne posjeduje službeno vozilo, rijetki ‘peglaju’ karticu za gorivo, a osim korištenja usluge VPN umrežavanja unutar ustanove, svi skupa su uspjeli potrošiti otprilike 84 tisuće kuna.
Neki su pritom u svojim troškovima bili discipliniraniji, neki malo manje. Neki su nam dali iscrpnije podatke, a neki ostali na, nazovimo je tako, općoj razini.