Ravnatelji dubrovačkih javnih ustanova u kulturi upoznali su na svom redovnom kolegiju ministricu kulture Andreu Zlatar Violić s projektima njihovih ustanova, ali i s problemima s kojima se susreću u svom radu.
Tako je ravnateljica Kinematografa Dubrovnik potaknula pitanje digitalizacije ove javne ustanove, koju, konstatirala je Galov, „Cinestar nije nokautirao“. Dapače, Kinematografi se, pogotovo zbog otvaranja ljetnog kina Slavica, ne mogu požaliti, ali se bez digitalizacije u budućnosti neće moći raditi.
Kazalište Marina Držića usprkos malom broju glumaca (13 ih je zaposleno) i prometnoj izolaciji Dubrovnika imalo je drugu godinu za redom 7 premijera, rekla je ravnateljica Jasna Jukić, na što je ministrica najavila kako će se u njenom resoru napraviti uprava koja bi se bavila povezivanjem lokalnih kazališta. Pohvalila je ministrica i stalne kolegije ravnatelja ustanova u kulturi te inicijativu da jedni čuju probleme drugih, što u drugim hrvatskim gradovima ne postoji.
– Najgore je kad se kulturnjaci između sebe svađaju – konstatirala je ministrica Zlatar Violić, na što je Jasna Jukić k'o iz topa ispalila: „Svađamo se i mi!“
Dobru suradnju s kolegama u sažetom je izlaganju nahvalio intendant Dubrovačkih ljetnih igara Ivica Prlender konstatiravši kako je došao na kolegij iako je na gdoišnejm odmoru (a sutra je otvaranje Igara!?).
O brojkama i izdvajanjima za kulturu govorio je, kao i uvijek, dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić ili šef od financija kako ga je nazvala zamjenica mu Šimac Bonačić. Ponovno je gradonačelnik konstatirao kako 23 posto gradskog proračuna otpada na kulturu, na što mu je ministrica poručila da to izdvajanje mora biti barem 25 posto.
– U Europi ne postoji grad koji ima 40 tisuća stanovnika i simfonijski orkestra. Gradski orkestar mora imati neke elemente nacionalnog kako bi se barem u nekom postotku financirao i od države – mišljenja je Vlahušić, dodavši kako Dubrovnik na 1000 stanovnika ima jednog profesionalnog glazbenika budući da DSO ima 40 zaposlenih svirača.
– To je nemoguće. Ni salzburg nema takve standarde – zaključio je Vlahušić, dodavši kako UO za kulturu ove godine na raspolaganju ima 53 milijuna kuna, ili tri više nego lani.
– Za razvoj Dubrovnika u svim njegovim aspektima moramo imati barem srednjoročnu strategiju, te se moramo sinergijski dogovoriti koji su nam projekti prioritetni i na koji način ćemo ih zajednički podržavati i financirati – rekla je ministrica , dodavši kako su prioritetne tri grupe projekata od objekata sakralne baštine poput obnove Biskupske palače, preko Katedrale i Svetoga Vlaha, do dovršetka Državnog arhiva i obnove Lazareta.
– Dubrovnik u mnogima referencama jest doslovno znak jednakosti za Hrvatsku, međutim, osobno mislim da taj znak jednakosti ne treba shvaćati samo simbolički nego se moramo se potruditi da kulturnu vrijednost koju imamo iznova svaki dan obnavljamo u našim svakodnevnim životima – poručila je Andrea Zlatar Violić.