Srđ je konačno samo naš! Naime, Međunarodni centar za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) u potpunosti je odbio tužbu Aarona Frenkela protiv Republike Hrvatske, kojom je tražio čak 225 milijuna eura odštete u slučaju projekta golfa na Srđu. Time je Srđ konačno bez ikakvih postupaka! Riječima gradonačelnika Mata Frankovića, ovo je velika pobjeda za dodat Dubrovnik i Hrvatsku.
– Dokazali smo da za propast projekta nitko nije odgovoran osim samog investitora. Sada možemo slobodno osmisliti javne sadržaje na tom prostoru za dobrobit svih građana – rekao je gradonačelnik.
Od 70-ih do prvog prostornog plana
Saga oko ovog kontroverznog projekta traje dugi niz godina. Svakako treba podsjetiti kako se priča razvijala još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Naime, mogućnost izgradnje golf terena na Srđu počela se razmatrati još u sklopu tzv. projekta ‘Južni Jadran’, ali nikad nije zaživjela u stvarnosti. Prvi prostorni plan u kojem se navodi golf kao dio sadržaja jest PPU Grada Dubrovnika iz 2001. godine. Po njemu je područje platoa Srđ označeno oznakom ‘R’ – sportsko rekreacijski sadržaji, a planirana su tri igrališta s pratećim sadržajem, ali bez smještajnih kapaciteta.
Ipak, 2003. godine tvrtka Golf park Srđ izražava namjeru za kupovinom zemljišta velikog broja vlasnika na platou Srđa, usput tražeći potencijalne ulagače u izgradnju smještajnih kapaciteta, premda u tom trenutku nikakva izgradnja još uvijek nije bila dozvoljena. Njemački ulagači iz grada Bad Homburga, Erwin Sommerfeld i Hermann Schwatter, s Gradom Dubrovnikom na čijem je čelu tada bila Dubravka Šuica potpisuju poseban ugovor o suradnji. Tada se prvi put saznala i vrijednost projekta – između 70 i 80 milijuna eura.
Promjena vlasnika
Premda su Nijemci već bili krenuli u otkup zemljišta na Srđu, svibanj 2004. godine donosi promjene, prije svega u vlasničkoj strukturi tvrtke Golf park Srđ. Njemački ulagači veliki dio svog udjela prodali su svom dotadašnjem savjetniku Braslavu Turčiću, koji tako dolazi do 97 posto udjela.
Godinu dana kasnije donose se izmjene Prostornog plana Grada Dubrovnika, a potom i GUP-a, te se obuhvat za planirani projekt povećava sa 100 na 310 hektara, iako je u planovima višeg reda i dalje obuhvat bio planiran na samo 100 hektara. U studenom iste godine tadašnji premijer Ivo Sanader na svečanoj sjednici Vlade RH u palači Sponza projekt golfa na Srđu ocjenjuje kao ‘projekt od izvanrednog interesa za Republiku Hrvatsku’.
Konačno, 8. svibnja 2006. godine Želimir Bosnić, premda tek HDZ-ov povjerenik Vlade RH za Dubrovačko-neretvansku županiju, donosi Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije, kojima povećava površinu namijenjenu golfu sa 100 na 310 hektara, čime pokriva nezakonitosti u ranije donesenim planovima nižeg reda. Tada ujedno u planove ulaze i smještajni kapaciteti, točnije vile i apartmani s 2.800 kreveta.
Rušenje nezakonitog proširenja obuhvata
Dubrovačke civilne udruge krenule su stoga u borbu protiv nezakonito donesenih prostornih planova. Tek 2014. godine Visoki upravni sud RH donosi pravomoćnu presudu kojom se ukida Bosnićeva odluka o proširenju obuhvata. Međutim, obuhvat do danas nije smanjen na prvotnih 100 hektara!
-Meni je žao što je opsežni posao Zavoda za planiranje i uređenje zatrovan s nekoliko političkih projekata koji su izvana pameti, izvan zakona. Oni su čista manipulacija. Župan je rekao da smo zadržali obuhvat projekta na Srđu. To nije istina. Županijska skupština nije izglasala Prostorni plan gdje je predviđeno 310 hektara projekta na Srđu. Jedina je odluka o tome donesena 2006. godine, a njena nezakonitost je dokazana na sudu gdje je ukinuta 2014. godine. Župan, kako bi omogućio i pogodovao projektu, objavljuje pročišćeni tekst prema mišljenju Ministarstva i s tim krši zakon i povećava obuhvat na 310 hektara, ali ni tada Županijska skupština nije glasala za to. Ako glasamo za projekt, dajemo zeleno svjetlo izgradnji 20 tisuća kreveta, što je konkurencija svim iznajmljivačima. Samo srce Grada je Srđ. Svi koji danas dignu ruke daju pištolj u ruke ljudima i tvrtki koja nas je tužila za stotine milijuna eura – rekao je, podsjetimo, županijski vijećnik Srđ je Grad Marko Giljača na Županijskoj skupštini 2019. godine kod usvajanja županijskog prostornog plana.
Pred lokalne izbore 2009.
No, moramo se još na trenutak vratiti u 2006. godinu, budući da tada Nijemci odustaju u potpunosti od projekta, dok se Turčić povezuje s Aaronom Frenkelom, bogatim izraelskim poslovnjakom, kojem će nešto kasnije prodati čitav projekt. Frenkel je ujedno i suprug Maje Brinar, bivše zamjenice ministra gospodarstva u Račanovoj Vladi.
Pod Frenkelovom kontrolom vrijednost projekta naglo raste na 250 milijuna eura, a 2008. Hrvatski sabor donosi famozni Zakon o golfu, koji će po tužbi HHO-a završiti i na Ustavnom sudu, a na snazi biti sve do studenog 2011. godine. Upravo taj zakon bit će dinamo zbivanja i ubrzanog razvoja projekta golfa na Srđu.
Došli smo i do 2009. godine, netom pred lokalne izbore. Ostat će iz tog vremena zapamćena izjava tadašnjeg kandidata za gradonačelnika, a kasnije gradonačelnika Andra Vlahušića s izbornog sučeljavanja, kada je kazao kako bi za projekt golfa na Srđu omogućio referendum. Kasnije će ‘reterirati’ i izmisliti pojam ‘trajnog referenduma’, što će razbjesniti njegove izborne podupiratelje, među ostalima i civilne udruge.
Bivša dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica, netom pred gubitak izbora, s tvrtkom Razvoj golf potpisuje ugovor o prodaji 47 tisuća metara kvadratnih gradskog zemljišta na Srđu izvan obuhvata golfskog projekta za svega 55 kuna po metru četvornom! I to joj je, između ostaloga, bio jedan od tereta na izborima koji su po nju završili porazom. No, ubrzo se doznalo kako iznos za tu zemlju nije završio u gradskom proračunu, već je ‘prebijen’ kroz polog za 30-godišnju koncesiju nad tvrđavom Imperijal na Srđu, a također se utvrdilo da prodana zemlja nije bila gradska, već državna. Ugovor o koncesiji za tvrđavu na Srđu s golferima je također popisala – Šuica!
Greg Norman predstavio projekt
Krajem lipnja 2009. godine u javnosti su se pojavile informacije kako Frenkel odustaje od projekta jer nije naišao na razumijevanje novog gradonačelnika. Ipak, početkom studenog te iste godine – novi zamah za Grad. U Gradskoj vijećnici proslavljeni australski golfer Greg Norman gradskim i županijskim čelnicima predstavio je projekt ‘Golf Park Dubrovnik’, tada procijenjen na vrijednost od 6,5 milijardi kuna. Nije tada bilo riječi samo o golferskim rupama, već i hotelima (2), vilama (268), apartmanskim jedinicama (408), ukupno 678 objekata na 27 hektara.
U kolovozu 2010. godine organiziraju se dubrovačke građanske udruge, koje uz podršku Društva arhitekata Dubrovnik svojim medijskim istupima osnažuju želju građana za referendumom o golfu na Srđu. Tih dana u tijeku je također bio javni uvid u prijedlog UPU-a ŠRC-a s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug. Ostao je, međutim, upamćen po premaloj maketi projekta, iz koje se ništa konkretno nije dalo zaključiti. Već početkom rujna osnovana je zajednička inicijativa građanskih udruga imena ‘Srđ je naš’, a s ciljem odbacivanja predloženog UPU-a.
Zatim slijedi rujan i famozna javna rasprava na kojoj je sudjelovao veliki broj građana, s puno buke i demokratskog folklora, a ideja o otporu jednom takvom projektu dobiva svoju punu potvrdu. S druge strane, Dubrovačko-neretvanska županija stava je kako ne može dati suglasnost UPU, zbog neusklađenosti sa županijskim prostornim planovima, što ide na ruku protivnicima projekta.
U travnju 2011. godine ulagači nailaze na problem u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja u svoje prostorne planove određuje i izmjene u dijelu koji se tiče golfa na Srđu, a tadašnji predstavnik Razvoj golfa Velimir Čirjak čak ulazi u verbalni sukob sa županom Nikolom Dobroslavićem na njegovoj konferenciji za medije, prozivajući župana za zaustavljanje projekta.
Prikupljanje potpisa za referendum
Po mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Gradsko vijeće na proljeće 2012 donosi odluku o nastavku izrade UPU-a, a dolaskom novog ministra Mihaela Zmajlovića počinje postupak procjene utjecaja na okoliš. U srpnju te godine inicijativa ‘Srđ je naš’ još jednom ističe zahtjev za provedbom referenduma o projektu golfa na Srđu, smatrajući ga štetnim za Dubrovnik i Hrvatsku. Stručno povjerenstvo za Studiju utjecaja na okoliš tek je iz treće puta prihvatilo idejno rješenje projekta te se Studija našla pred građanima na javnoj raspravi 8. siječnja 2013. godine u kinu Sloboda, što je bila prilika građanskoj inicijativi ‘Srđ je naš’ da još jednom iznese svoje primjedbe i sumnje u vezi projekta.
Mjesec dana kasnije, baš oko Feste svetog Vlaha, ‘Srđevci’ su pokrenuli veliku akciju prikupljanja potrebnih više od osam tisuća potpisa za provedbu referenduma o golfu na Srđu. U suradnji s pravnim stručnjacima osmišljeno je i referendumsko pitanje: ‘Jeste li za usvajanje UPU-a kojim se, uz izgradnju igrališta za golf, dozvoljava i izgradnja smještajnih kapaciteta s ležajevima (vila, hotela i apartmana) na platou Srđ?’. Nakon prikupljenih potpisa Gradsko vijeće odlučilo je da će se referendum održati 28. travnja
Protiv: 10.051 Dubrovčanin
U ožujku se ‘pak sastaje Stručno savjetodavno povjerenstvo, koje jednoglasno prihvaća Studiju utjecaja na okoliš ŠRC-a na Srđu, a ministar okoliša Mihael Zmajlović najavljuje izdavanje rješenja. Udruge su takvu odluku procijenile pogrešnom, jer je studija čak triput bila vraćana na doradu, a mogla je biti vraćena samo jednom, prema tvrdnji udruga. Početkom travnja 2013. godine udruge Srđ je naš, Zelena akcija i Pravo na grad pozvale su ministra Zmajlovića da izda negativno rješenje za studiju utjecaja na okoliš, a zbog višestrukog pogodovanja
ulagaču te površnosti same studije. Njima se pridružio i Hrvatski helsinški odbor, također ocijenivši projekt negativnim. Ipak, Ministarstvo zaštite okoliša 9. travnja objavljuje kako je doneseno pozitivno rješenje u postupku procjene utjecaja na okoliš ŠRC-a na Srđu ‘uz predviđene mjere zaštite i program praćenja’.
U nedjelju, 28. travnja konačno je održan i referendum, a da bi bio obvezujući valjalo je ostvariti izlaznost od 50 posto +1 glas od 38.007 birača u Dubrovniku. Ipak, odaziv je bio dosta slabiji, 31,51 posto ili 11.977 birača. Za projekt na Srđu glasalo je 1.846 glasača dok je protiv bio 10.051 glasač. Ulagač je u velikom slavlju na Bosanci dočekao za njih povoljan rezultat, dok su udruge, unatoč neostvarenom cilju, ostale osokoljene brojkom od preko deset tisuća glasova protiv.
Prosvjed
Građanska inicijativa Srđ je naš uskoro je na lokalnim izborima dobila svoje ‘političko krilo’ u vidu nezavisne liste načelu s Igorom Miošićem. Ostvaren je uspjeh, jer je lista dobila tri mjesta u novom sazivu Gradskog vijeća. Kako su kroz kampanju najavljivali, cilj im je bio jasan – zaustaviti donošenje štetnog UPU-a. Ipak, osim Laburista i HSLS-a, u vijećnici nisu našli sugovornika za tu temu. Ono što jesu postigli jest spajanje nespojivog u tzv. Dubrovački dogovor, okvirni sporazum više stranaka s inače dijametralno suprotnim stavovima. Po istom kapom našli su se SDP, HDZ, HNS, HSS, HSU, HSP AS i DDS.
Na 2. sjednici Gradskog vijeća u utorak, 30. srpnja, priča o golfu na Srđu dobila je svoj epilog. Prevladala je zelena boja vijećničkih glasačkih palica, čime je usvajanjem UPU-a projekt ŠRC-a na Srđu i na Gradskom vijeću dobio ‘zeleno svjetlo’. Sjednicu je dočekao i ispratio sedmosatni prosvjed više stotina građana ispred Gradske vijećnice.
Svjedočili smo blokadom ulaza u Gradsku vijećnicu i velikim brojem oklopljenih policajaca.
Građanska inicijativa tu ne staje, slijede pravne bitke. Tako krajem 2014. godine stiže sudska odluka o nezakonitom proširenju obuhvata povjerenika Bosnića, što smo već spomenuli, no 2015. godine golferi dobivaju lokacijsku dozvolu. Ipak, Viši upravni sud u Splitu 2. rujna 2016. donosi odluku kojom je ukinuto Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o prihvatljivosti Studije utjecaja na okoliš izgradnje sportsko – rekreacijskog centra s golf igralištem na Srđu. Time je Sud pozitivno odgovorio na tužbu koju su u travnju 2013. podnijele Zelena akcija, Udruženje hrvatskih arhitekata i inicijativa ‘Srđ je naš’.
Pravne bitke i arbitraže
– Nakon tri godine pravne borbe, ovom presudom Upravnog suda u Splitu dokazali smo da apatmanizacija Srđa nije prihvatljiva za okoliš. Naš sljedeći korak je traženje ukidanje lokacijske dozvole za projekt golf resorta na Srđu, jer je ta lokacijska dozvola utemeljena na studiji koja je jučer ukinuta. Smatramo da ovaj projekt živi na prividu koji je stvoren agresivnom marketinškom kampanjom i raznim manipulacijama – rekao je ispred građanskih inicijativa Enes Čerimagić. Uslijedilo je potom i poništenje lokacijske dozvole, no godinu dana kasnije saznali smo da je izdana nova lokacijska dozvola, identična poništenoj. Da stvar bude još gora, nova dozvola, kako su tvrdili iz Zelene akcije, izdana je nekoliko tjedana nakon što je investitor pokrenuo arbitražu u Washingtonu tražeći 500 milijuna eura odštete! Podsjetimo, zahtjev za pokretanjem arbitražnog postupka pri ICSID (International Centre for Settlement of Investment Disputes) u njihovom sjedištu u Washingtonu protiv Republike Hrvatske pokrenuli su Elitech kao investicijsko društvo sa sjedištem u Nizozemskoj i Razvoj Golf d.o.o., kao projektno društvo u Republici Hrvatskoj još 2017. godine. Razlog, objasnili su tada iz Razvoj golfa, jest ‘totalna blokada projekta’ golfa na Srđu u koji su ‘investitori uložili preko 130 milijuna eura’. Potom je arbitražu pokrenuo i sam Aaron Frenkel osobno tražeći 225,1 milijuna eura.
Odštetni zahtjev Elitecha i Razvoj golfa odbijen je 2023. godine, a nedavno konačno i zahtjeva Aarona Frenkela.
Ne treba zaboraviti kako su Srđevci dugih pet godina, točnije na 56 sjednica Gradskog vijeća predlagali raskid koncesijskog ugovora za tvrđavu Imperijal na Srđu. Povijesnom trenutku svjedočili smo u lipnju 2020. godine.
ARF