Dubrovčanin Kristijan Pavić početkom kolovoza preuzeo je kormilo tvrtke ACI Hrvatska. Iako je ponuda za mjesto ravnatelja stigla za kratko razdoblje, svega tri mjeseca, Pavić je za DuList istakao kako je nije mogao odbiti te kako bi volio da se ovaj svojevrsni ‘probni rok’ formiranjem Vlade utvrdi na četverogodišnje razdoblje.
S Pavićem smo razgovarali i o planovima i njegovoj viziji ove hrvatske nautičke tvrtke, Lučkoj Upravi Dubrovnik, ali i nesnosnim gužvama u povjesnoj jezgri za koje se kao najčešći krivac prozivaju kruzeri.
Upravo ulazite u drugi dio svog tromjesečnog upravljanja tvrtkom ACI. Imate li već naznake ili konkretna saznanja da će Vaš mandat na mjestu direktora s tri mjeseca biti potvrđen na četiri godine?
Ne, nažalost još uvijek nemam te informacije. Znači konkretno čekam formiranje nove Vlade te ću tek nakon toga znati kakva će biti moja budućnost i hoće li uopće biti vezana uz ACI. Volio bih nastaviti priču koju sam započeo, ali ne ovisi o meni već o novoj Vladi, zapravo Nadzornom odboru tvrtke. Ovo je možemo reći probni rok s moje, ali i sa strane vlasnika.
U javnosti je prilično neočekivano odjeknula vijest kako preuzimate ACI samo tri mjeseca budući da ste na to mjesto stigli s visoke pozicije u Lučkoj upravi u Dubrovniku, bili ste zamjenik ravnatelja. Je li uvid u poslovanje u ACI-ju u ovih četrdeset dana ispunio Vaša očekivanja?
Ovo možda jest kratko iskustvo, ali u svakom je slučaju širenje osobnih i poslovnih vidika. Iako je ponuda došla na tri mjeseca za mene je to bio profesionalni izazov, a u tom, iako poslovno prilično kratkom vremenu, upoznat ću se s tvrtkom i njezinim potencijalima. Naravno, tu je i moja obitelj. Iako nismo još o tome razgovarali, supruga i ja, morali bismo dobro razmisliti kako se organizirati ukoliko bi se ukazala situacija da dobijem povjerenje na četiri godine. Obiteljski život na relaciji Opatija – Dubrovnik je zahtjevan.
Ukoliko Vas odaberu za četverogodišnji mandat na mjestu direktora, je li već imate glavne smjernice kako voditi ACI?
Izložio sam plan za tri mjeseca koji se odnosio na započete projekte, njih je trebalo nastaviti, neke od njih uvesti u početak, a za neki daljnji i dugoročniji plan treba svakako imati četvorogodišnji mandat na raspolaganju. Kako bi upravljao ACI-jem? ACI je tvrtka koja ima vrlo veliki potencijal. To je danas stabilna tvrtka. Potreba je ACIja aktivno pratiti prostorno-plansku dokumentaciju i raspisivanje natječaja duž obale te razmišljati o širenju portfelja marina. Usprkos činjenici što se u našem sustavu nalaze 22 marine, držim da možemo razmišljati o još par lokacija koje bi popunile određene točke unutar lanca. Ono što je vrlo bitno je napokon utvrditi ulogu svake pojedine marine u sustavu. Je li neka marina čarter baza, je li ona cjelogodišnjeg ili sezonskog karaktera, za godišnje ili zimske vezove. Potrebna je detaljna analiza sustava iz koje će se dobiti uvid koje se marine u što kraćem roku mogu rekonstruirati i unaprijediti. Mi smo na tržištu i cilj nam je stalno povećanje prihoda. Upravo iz tog razloga nužna je strategija koja će potvrditi ili dati nove smjernice upravljanja svakom marinom u sustavu.
Spominjete nove lokacije. Koje bi ACI-ju bile zanimljive?
Lokacije ne bira ACI, ne dolaze same od sebe već su temeljene i ovise o prostorno-planskoj dokumentaciji koju rade općine i gradovi, a sukladno strategiji razvoja nautičkog turizma. Pitanje je i natječaja. ACI nema prioritet ili pravo biranja. Mi smo tek jedna od tvrtki koje funkcioniraju na tržištu i koja se može javiti na natječaj. Ukoliko budemo smatrali neku od budućih lokacija zanimljivom i nađemo joj mjesto u sustavu, naravno da ćemo se javiti i pokušati biti konkurentni. Širenje marina se ne događa preko noći jer treba napraviti plan unutar ACI-ja gdje bi svaka marina unutar sustava našla svoje mjesto. S druge strane treba iskoristiti brend ACI-ja. Držim da on nije dovoljno valoriziran. Imamo 22 marine od Umaga do Dubrovnika i upravo tu činjenicu treba iskoristi, to je naša najveća prednost naspram konkurenciji.
Ovo ljeto ste otvorili novu marinu u Slanome i ne može se ne primjetiti slabija popunjenost?
Kasno je otvorena i to je jedni problem sa slabijom popunjenosti. Ne može se, gotovo pred početak listopada, očekivati da je marina puna brodova, a ne smijemo zanemariti niti podatak kako je 50 brodova na zimskom vezu u marini što je prilično velika brojka. Nije realno očekivati da u samo par mjeseci poslovanja može pokazati svoj puni potencijal. Pa već je kraj sezone. Vjerujem da će priča s Marinom Veljko Barbieri sljedeće godine biti potpuno drukčija i da će nautičarima ona postati omiljena destinacija.
Jeste li se u uspjeli upoznali sa statusom marine u Komolcu, točnije njenim proširenjem? U kojoj je fazi?
Izgradnja bazena travel lifta za 130 tonsku dizalicu je jedan od prioriteta ACI-ja. Dizalica bi trebala, ako bude išlo sve po planu, biti u funkciji već sljedeću sezonu. U četvrtak je Nadzorni odbor tvrtke dao suglasnost za pokretanje toga projekta. Građevinska dozvola je tu što znači da bi građevinski radovi trebali započeti po završetku natječaja i okončanju odabira izvođača radova. Izgradnja bazena s travel liftom je značajan projekt budući da na ovom nautičkom području nema tako velike dizalice. Marina Frapa se dogodine otvara u Gružu te će se pojaviti dodatni broj brodova na jugu, a ta 130 tonska dizalica nam omogućava dodatnu konkurentnost.
A što je konkretno sa samim proširenje vezova za megajahte u Komolcu?
Još uvijek smo u razmatranju svih mogućnosti. Prostorno planski je omogućeno proširenje marine, a bila su napravljena i neka idejna rješenja, no čekamo konkretne informacije koje bi nam trebala dati analiza koja je u tijeku. Kao lokal patriotu Marina u Dubrovniku mi je u posebnom fokusu, ali bez rezultata te analize ne mogu još ništa konkretno govoriti. Marina Miho Pracat ima mogućnost proširenja, ima potencijala za razvoj na tržištu mega jahti i vjerujem da ćemo uskoro izaći u javnost s konkretnim idejama.
U više navrata gradonačelnik Grada Dubrovnika je izrazio želju kako bi ACI trebao dati dvorac Sorkočević Gradu. Kakav je Vaš stav o tome?
ACI je kandidirao dvorac Sorkočević prema Europskim fondovima i čekamo povratne rezultate. Dvorac Sorkočević ima svoje mjesto unutar ACI-ja i imamo želju samostalno ga razvijati. U konačnici o tome ne odlučuje direktor ACI-ja već Nadzorni odbor tvrtke.
Ako se u budućnosti Vaša profesionalna karijera ne bude vazala za Opatiju i ACI, što onda? Namjeravate li se vratiti u Lučku upravu, tamo ste se nedavno javili na natječaj za ravnatelja?
Javio sam se za ravnatelja Lučke uprave Dubrovnik i u slučaju neostanka u ACIju nadam se povratku u Lučku upravu. Na prvu se čini kao da sam stvorio sebi lagodnu situaciju u kojoj mogu birati gdje ću. No nije to baš tako. U jednom trenutku ću se morati odlučiti što želim, a to ovisi o planovima i odluci vlasnika ACI-ja, kao i o Upravnom vijeću Lučke uprave.
U gradu se stalno stvara pritisak i priča kako kruzeri, točnije turisti s kruzera stvaraju najveće gužve po gradu. Koje je Vaše viđenje problema gužvi koje su pojedinim danima nesnosne i koje bi nam u skoroj budućnosti mogle stvoriti negativnu reklamu?
Kruzeri u pojedinim danima doprinose gužvi, ali sigurno je da su gužve bile i u danima kad nije bilo ticanja kruzera. U ovoj je sezoni bilo tek 3 do 4 dana kada je broj gostiju s kruzera bio veći od 8 tisuća, a i tada je uplovljavanje brodova bilo raspoređeno u različitim djelovima dana. U gradu se konačno treba prihvatiti činjenica kako kruzeri nisu jedini i isključivi krivac za gužve. Doprinose, apsolutno da, ali najviše problem stvara neupravljanje destinacijom.
BĐ