Ako Uber postane tradicionalna tvrtka za taksi prijevoz, koja posjeduje svoje automobile i isplaćuje plaće svojim zaposlenicima, bi li to i dalje bio Uber?
To je pitanje s kojim se susreću izvršni direktori podružnica diljem Europe, gdje sudovi odlučuju o statusu njihovih vozača.
Tisuće vozača na sudu traže status zaposlenika, a time je ugrožena ključna komponenta poslovanja tvrtke: fleksibilni vozači s fleksibilnim radnim vremenom, piše Politico.
Prošloga tjedna, nizozemski sudac je odlučio da se vozači Ubera trebaju klasificirati kao zaposlenici koji imaju pravo na beneficije koje dolaze s tim statusom. Sličnu odluku je u veljači donio Vrhovni sud Velike Britanije, koji je vozače opet klasificirao kao djelatnike, što znači da imaju pravo na minimalnu plaću, radno vrijeme i regres. Više od 100 sličnih procesa vodi se diljem Europe. Iako se neki slažu s Uberom, većina je na strani vozača.
S obzirom na to da je Španjolska donijela zakon koji zahtijeva da sve digitalne platforme prepoznaju svoje djelatnike kao zaposlenike, takav trend čini se teško prihvatljivim za Uber, piše Politico. Tvrtka podržava napore da se ojača neovisnost vozača, s minimalnim standardima koji štite sve radnike, istaknuli su u priopćenju u četvrtak.
Usklađivanje prednosti fleksibilnog rada, poput odlučivanja kada i koliko će netko raditi, uz osiguravanje minimalne zaštite radnika i beneficija pri zapošljavanju te održavanje kvalitete za klijente, nešto je s čim muku muče zemlje poput Francuske i Njemačke.
U debatu se uključila i Europska komisija koja bi mogla postaviti presedan na cijelom kontinentu. U studenom će predstaviti zakonodavnu inicijativu čiji će cilj biti poboljšanje uvjeta platformskog rada, koji čini više od desetine radne snage u EU. Zasad je nejasno što će Europska komisija predložiti, s obzirom na to da ima ograničene ovlasti nad politikom rada.
Iz Komisije su rekli kako bi mogli predložiti direktivu kojom će se od zemalja članica tražiti da donesu vlastite zakone koji bi ispunili cilj EU-a.
– Sudske presude otišle su u različitim smjerovima, ali većina sudaca odlučila je u korist reklasifikacije nominalno neovisnih obrtnika u djelatnika, a platforme se kvalificiraju kao poslodavci, navodi se u dokumentu Komisije.
Komisija ne može ignorirati ove presude, izjavio je Valerio De Stefano, znanstvenik koji se bavi platformskim radom na Katoličkom sveučilištu Leuven u Belgiji.
– Možete koliko hoćete obećavati benefite, ali zaštita prava radnika nije a la carte. Ne možete samo izabrati kakvu zaštitu ćete dati radnicima. Nijedan poslodavac to ne smije učiniti, rekao je.
Europarlamentarci pokušavaju potaknuti Komisiju da platformske radnike kvalificira kao zaposlenike. U četvrtak je Europski parlament usvojio preporuke izvješća koje poziva na jačanje prava radnika na digitalnim platformama.
Izvješće, koje potpisuje francuska liberalna europarlamentarka Sylvie Brunet, Uber je odbacio i ocijenio ga štetnim zakonodavstvom.
Radnicima koji rade za digitalne platforme, poput dostavljača hrane ili vozača Ubera, EU treba osigurati jednaka prava kao i zaposlenima na tradicionalnim radnim mjestima, zatražio je Europski parlament u rezoluciji usvojenoj u četvrtak.
– Svi radnici na platformama trebali bi imati pravo na naknadu u slučaju nesreće na poslu ili profesionalne bolesti te na socijalnu zaštitu, kazala Sylvie Brunel, izvjestiteljica u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja.
Zasad nije poznato hoće li Komisija usvojiti preporuke EU parlamenta, koje nisu obvezujuće, ali tvrtke su svejedno zabrinute.
Svaka takva sudska odluka ili potencijalna izmjena zakonodavstva rješava pogrešno pitanje, navodi se u priopćenju Move EU-a, skupine za lobiranje koja predstavlja digitalne platforme poput Ubera, Bolta i Free Now.
Tvrde da većina vozača preferira status samozaposlenika i fleksibilno radno vrijeme.
– Svaka odluka o reklasifikaciji neovisnih vozača u zaposlenike je zabrinjavajuća s obzirom na to da se izravno umanjuje ono što velika većina vozača kaže da najviše cijeni: fleksibilnost i neovisnost u radu: kada, gdje i za koga žele raditi, kaže skupina.
Komisija ima ograničene ovlasti nad politikom rada, koja ostaje u nacionalnoj nadležnosti, ali će prijedlog Komisije i dalje imati utjecaja jer sudovi i zakonodavci diljem Europe traže smjernice i pravne presedane.
Neke zemlje ne preporučuju reklasificiranje djelatnika u zaposlenike te tako staju na stranu Ubera, a jedna od njih je Francuska. Državni tajnik za europska pitanja Clément Beaune drži da vlade trebaju biti oprezne kako ne bi gurnule svijet digitalnih platformi u svijet zapošljavanja, što ekonomski gledano nije razumno.
Sindikati u Španjolskoj, gdje je na snazi zakon koji štiti zaposlenike digitalnih platformi, upozorili su da je reklasifikacija uberovaca u zaposlenike zapravo ugrozila njihovu egzistenciju te neke tvrtke, uključujući Deliveroo, razmišljaju o napuštanju zemlje.
No, čak i ako Komisija i druge zemlje ne prihvate španjolski zakon, Uberov poslovni model je u opasnosti, tvrdi Brunet.
– Nemoguće je nastaviti s ovim modelom jer bit će još sudskih presuda, rekla je Brunet.