Najznačajnija promjena novog, izmjenjenog i dopunjenog Zakona o javnoj nabavi, je u povećanom vrijednosnom pragu za obveznu provedbu natječaja u procesu javne nabave. Naime, vrijednosni prag povećava se sa sadašnjih 70 tisuća na 200 tisuća za nabavu roba i usluga te na 500 tisuća za nabavu radova.
Vlada ovakav prijedlog pravda usklađivanjem sa sveprisutnim standardima Europske unije, a posebno se ističe kako druge zemlje članice imaju puno više pragove od naših. Vrijedi pritom napomenuti kako je i dosad najčešća praksa zaobilaženja javne nabave bila u namještanju iznosa taman ispod praga, a ovim izmjenama čak više ni to neće biti potrebno.
Zanimljiv je to prijedlog Ministarstva gospodarstva, posebno s obzirom na vrijeme i uvjete u kojima se predlaže. Svakodnevne vijesti o korupciji i izvlačenju javnog novaca iz državnih institucija, ustanova i tvrtki trebale su prouzročiti učinak strože kontrole, a ostaje dojam da ovim prijedlozima javna nabava postaje još podložnija tim pojavama. Jesu li zaista ovim izmjenama otvorena vrata malverzacijama i još većoj korupciji? Naš sugovornik, predsjednik dubrovačke udruge knjigovođa i financijskih djelatnika Miro Kraljević smatra kako korupcija nema puno veze s pragovima vrijednosti.
Nisu bitni pragovi
– Korupcija se može dogoditi i s pragom vrijednosti od 70 tisuća i na 200 tisuća, 500 tisuća ili pet milijuna. Nije tu bitna količina. Ne liječi se korupcija pragovima već drugim mjerama. Bitno je provesti kontrolu javne nabave. Zapravo je tehnički gledano s ovim povećanjem olakšana javna nabava, jer je ipak riječ o dosta složenom postupku. Procjena je da je dosad bila riječ o suviše malim iznosima praga vrijednosti za neke stalne troškove, na primjer za trošak struje na mjesečnoj razini. Ovim bi se zapravo trebalo smanjiti administriranje, jer se u praksi pokazalo da je riječ o relativno dugotrajnom procesu – smatra Kraljević.
Ove izmjene mogle bi, s druge strane, omogućiti da se danas toliko popularna službena vozila državnih dužnosnika i lokalnih čelnika mogu kupiti bez postupka javne nabave.
– To je točno, ali u taj iznos ušla bi eventualno jeftinija vozila srednje kategorije – kaže nam Kraljević.
Vrijedi pritom napomenuti kako je prošle godine u Hrvatskoj vrijednost sklopljenih ugovora o javnoj nabavi je približno 40 milijardi kuna (s PDV-om), što čini oko 12 posto BDP-a. Kraljević smatra kako bi bilo dobro da je i veći iznos.
– Riječ je o velikim investicijama, a one potiču razvoj – zaključio je Kraljević.
Inače, prema najnovijem izvješću UN-ova ureda za droge i kriminal, Hrvatska je po korupciji na trećem mjestu u regiji, a korumpiranije su jedino Srbija i Albanija.
Zanimljiv je i prijedlog po kojem u postupku javne nabave ne bi mogli sudjelovati ponuditelji koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela, a o čemu će naručitelji čak moći dobiti i podatke iz kaznene evidencije. S druge strane, u postupku će moći sudjelovati tvrtke koje su u predstečajnoj nagodbi.
Također, u Zakonu se proširuje mogućnost ponovnog poziva ponuditelju da naknadno dopuni i objasni dostavljene dokumente, čime bi se izbjegli problemi s formalnim nedostacima ponuda.
Prema europskim direktivama, novim zakonom uvodi se obvezna elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje u postupku.