Turizam velikih brojki i čija se logika temelji na ekonomiji razmjera, a što znači veći broj turista je manji trošak, više ne možemo imati, komentira za DuList Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam iz Zagreba. Turizam kojeg možemo imati, nastavlja, je onaj koji se organizira na onim mjestima gdje je moguće osigurati tzv. fizičku distancu. To su specifični turistički proizvodi kao što su različite aktivnosti na otvorenom poput nautičkog turizma, zatim u jadranskoj Hrvatskoj pružanje usluga smještaja te spremanje i posluživanje hrane i pića na obiteljskim privrednim gospodarstvima u vilama ili kućama za odmor gdje gosti ne dolaze u kontakt s prevelikim brojem ljudi, ističe Krešić.
Turističko tržište čeka u niskom startu
— Hotelijeri često vrlo ponosno ističu kako prošle godine niti jedan slučaj zaraze nije bio zabilježen u hotelu i to je nešto što treba imati na umu. Mislim, da tradicionalni turizam kojeg smo imali u Hrvatskoj te kojeg je imala Dubrovačko-neretvanska županija i koji, na kraju, karakterizira cijeli Mediteran, nećemo imati dok se ne riješi problem s COVID-om. Zapravo je pitanje hoćemo li imati ikakav jer nemamo neke osnovne pretpostavke kao što je neometan prijelaz međunarodnih granica koji je znatno otežan. Druga pretpostavka je upoznavanje drugih kultura čije običaje, mjesta i ljude doživljavate kroz intenzivan fizički kontakt s njima, a što je zbog COVID-19 nemoguće – naglašava.
Oporavak turističkog tržišta, međutim, prema njemu, tumači, neće trajati dugo od trenutka kad se riješi problem s pandemijom koronavirusa. Turističko tržište, sportskim rječnikom podvlači, čeka u niskom startu. ‘Svi čekaju kao zapeta puška da se nastavi s normalnim poslovanjem’, dodaje Damir Krešić. Međutim, to je nemoguće dok god imamo nepremostivu prepreku koja se zove ‘zatvorene granice’. U nekim regijama u Europi, iznosi, ljudima je dozvoljeno kretati se samo u radijusu od dva do tri kilometra. Ipak, turizam je već mnogo puta pokazao da je otporan, ali to će se dogoditi tek kad se za to steknu preduvjeti.
Predsezona je definitivno propala
— Ono što je loše je što sve turističke tvrtke i poduzetnici, metaforički kazano, neće to dočekati živi. Puno njih će propasti, a na prvom mjestu to su oni koji su se jako zadužili neposredno prije krize. Tu je kategorija turističkih agencija kojima je pao promet do 90 posto u odnosu na pretkrizno razdoblje. Nadalje imate turističke vodiče koji već mjesecima nemaju posla, kao i event industriju. Pojedini dijelovi će definitivno proći gore nego drugi, kao i destinacije što smo mogli naslutiti već prošle godine kad je Istra i Primorsko-goranska županija u srpnju bila gotovo na razini 2019. dok je u Dubrovačko-neretvanskoj turizam bio na 30 posto od te iste godine – objašnjava.
Ipak, tvrdi ravnatelj Instituta za turizam iz Zagreba, budućnost za one koji je dočekaju bit će dobra. U zadnjih deset godina Hrvatska uživa status turističke zvijezde u usponu. Značajno je podignuta kvaliteta turističkog proizvoda i broj dolazaka te noćenja, a u nekim destinacijama su brojke toliko narasle kao npr. u Dubrovniku gdje se prije krize često znalo govoriti o tzv. strategijama obeshrabrivanja rasta. Sad je, međutim, problem preživjeti 2021. Kako vrijeme prolazi, mišljenja je, postaje sve izvjesnije da će tek u 2022. nastupiti stabilizacija. Sve se pomjerilo jer nitko nije očekivao da će epidemija biti toliko uporna. Predsezona je definitivno propala, a ako ozbiljniji turizam krene u lipnju, imamo dobre šanse.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 7. travnja 2021.