Dolaskom ljetne sezone i priljevom velikog broja gostiju u Dubrovnik i okolicu povećava se naravno i broj razno raznih nesreća, intervencija i općenito potrebe za hitnim djelovanjem nadležnih službi. I dok je veliki broj takvih intervencija u potpunosti opravdan i kada je vrijeme za djelovanje i spašavanje nitko ne mari za novac i troškove, nedavna dva slučaja, korejski turisti koji su se izgubili na Srđu i francuski par koji se u ožujku s kajakom prevrnuo iza Lokruma, otvorili su staro pitanje – kome naplatiti ‘bespotrebne’ intervencije odnosno intervencije koje su se lako mogle izbjeći uz malo odgovornosti samih unesrećenih?
Sve na teret proračuna
Naime, u oba spomenuta slučaja trošak intervencija išao je na teret poreznih obveznika, no dok su ova dva primjera poprilično benigna u tom smislu, u dubrovačkoj javnosti sve se češće može iščitati ogorčenost gostima koji primjerice na Snježnicu pođu u japankama s pola litre vode. U srcu kolovoza.
-Republika Hrvatska nema mehanizme naplate spašavanja od gostiju – rekao nam je pročelnik dubrovačkog GSS-a Goran Jerković koji se odmah na početku ogradio rekavši da svaki slučaj i spašavanje treba promatrati zasebno.
-Zasada sve funkcionira na način da se od gostiju ništa ne naplaćuje. Postoje primjeri u Europi gdje su stvari drugačije posložene. Osobno mislim kako sve ima svoje prednosti i mane i bilo bi super kad bi se dio akcija naplaćivao ili putem nekih osiguranja ili na neki drugi način, a time bi se mogla financirati cijela služba GSS-a. Mi se zasada financiramo iz jedinica lokalne samouprave, ali je problem što zakon ne predviđa u kojem iznosu gradovi i općine financiraju rad GSS-a. Oni mogu uplatiti i jednu kunu i zadovoljili su formu – kaže Jerković te podsjeća kako su pripadnici GSS-a volonteri.
-Trenutno idu neke izmjene zakona o hitnim službama i mi se nadamo kako će se donijeti izmjene koje bi mogle i nama olakšati posao, barem u tom financijskom pogledu – zaključuje Jerković.