Predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić održala je danas dubrovačkim novinarima prezentaciju o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u Jadranu te mogućnostima iskorištavanja potencijala lokalne industrije.
Istaknula je kako danas u Hrvatskoj postoji 57 eksploatacijskih polja na kopnu, te tri na sjevernom dijelu jadrana gdje se proizvodi plin. No, dugi niz godina ne postoje nikakva ulaganja u samo istraživanje.
– Od 2007. godine do danas eksploatacije nafte je u Hrvatskoj pala za 28,5 posto, a plina za 34,6 posto. Uzrok tome leži u neulaganjima u razvoj novih mogućih eksploatacijskih polja. Kao primjer navela je Italiju gdje od 1970. godine postoji 1340 istražnih bušotina, 100 bušotina za plin te 38 za naftu, naspram hrvatskih 133.
– Da bismo i mi iskoristili svoje rudno bogatstvo, krenulo se u projekt istraživanja eksploatacije ugljikovodika. Ove godine prvi put su doneseni i zakonski okviri, definiran je financijski model, te su doneseni kriteriji za odabir samog koncesionara.
– Istraživanja koja će uslijediti u idućih 6-8 godina pokazat će imali li u Jadranu plina ili nafte za eksploataciju – istaknula je Barbara Dorić, dodavši kako je u Hrvatskoj određeno 29 istražnih prostora, od kojih je šest na dubrovačkom području. Kod određivanja istražnih prostora posebna pažnja vodila se njihovom izmicanju od turističkih zona, tako da su svi udaljeni minimalno 10 kilometara od obale. Pri odabiru pazilo se i na arheološke lokalitet, plinovode na sjevernom Jadranu… Dodatna ograničenja u istraživanjima i eksploataciji dat će strateška procjena utjecaja na okoliš koji bi se kroz sedam dana trebala naći na javnoj raspravi.
Barbara Dorić novinare je upoznala i s financijskim modelom po kojem bi država trebala dobiti 55 posto što u novcu što u količinama, dok investitoru ide preostalih 45 posto.
– Taj dio u količinama je važan jer ga država može plasirati na tržište – istaknula je Dorić.
Prvo javno nadmetanje za 29 istražnih prostora je okončano 3. studenog. Na natječaj se javilo 6 međunarodnih naftnih kompanija zainteresiranih za 15 istraživačkih prostora. Odluka o odabiru koncesionara trebala bi se naći pred Vladom za koji tjedan, a rok za potpisivanje ugovora je ožujak 2015. godine. Spomenula je i važnost cijelog ovog projekta za lokalnu industriju, budući da će se nastoji da velika većina novca ostane u Hrvatskoj. Naime, nakon potpisivanja ugovora slijede izravna ulaganja u visini od 50 do 150 milijuna eura.
– To je ogromna količina stranog kapitala, a 65 posto tog novca se može potrošiti u Hrvatskoj, odnosno korist može imati lokalna industrija – objasnila je Dorić, dodavši kako bi se trebalo napraviti i logističko središte kao operativna baza. Idealno logističko središte je Luka Ploče, koja se već počela pripremati za to. Kao primjer navela je norveška logistička središta koja godišnje uprihode preko 300 milijuna eura, a zapošljavaju oko 1500 djelatnika.