Tema današnje press konferencije koalicije Slobodno bila je digitalna transformacija grada Dubrovnika. Kandidatkinja za gradonačelnicu Anita Bonačić Obradović u uvodu je objasnila kako bi se u to ubrojile informacije i obavijesti koje građani mogu dobiti i vidjeti na svojim mobilnim uređajima.
– Nama je cilj da imamo moderniji, učinkovitiji, transparentniji i otporniji grad. Preoznajemo potrebe jednostavne i bolje komunikacije između naših građana i Uprave. Također, želimo poboljšati dostupnost javnih usluga – naglasila je Bonačić Obradović te dodala kako grad mora aktivnije sudjelovati u optimiranju prometa, javnog gradskog prijevoza, unapređenje gospodarenja otpadom i stvaranje uvjeta za energetsku neovisnost.
– Nažalost su kod nas nedovoljno iskorišteni potencijali otvaranja podataka koje možemo koristiti da potaknemo nove inovacije, pozovemo nove investicije i da stvorimo prilike za daljnji razvoj digitalnih rješenja koje gradu trebaju. Građanima trebaju personalizirane usluge putem aplikacija ili web platformi. To će dovesti i povećati uključenost građana u donošenje odluka i jačanje povjerenja u institucije – .
Glavni korinsici platforme moraju biti građani jer će se, kako ističe Bonačić Obradović, kroz platformu njima omogućiti niz prilagođenih servisa na jednom mjestu. Od uvida o dostupnosti pojedinih komunalnih usluga, o obavezama plaćanja, ali i do popusta koje mogu ostvariti u mreži uključenoj u Ducard platformu.
– Ono što mi želimo jesu kvalitetnije usluge za građane i poticanje aktivnog sudjelovanja u razvoju grada, da grad bude transparentan, a učinkovitost gradske uprave veća i poticajno okruženje za digitalne inovacije kao i rast broja zaposlenih u ICT sektoru.
Ljubomir Nikolić naveo je kako njihov program ima za cilj unapređenje kvalitete usluge koju grad treba pružiti građanima.
– Nije cilj informatizacija gradske uprave i podržavanje procesa na način na koji se oni sad odvijaju. Očito je da su oni u mnogim dijelovima neučinkoviti i neprilagođeni građanima – rekao je Nikolić te za primjer dao nedavno obnovljen poziv za obnovu persijana u Gradu za koje ni jedan stanovnik nije iskoristio tu povlasticu jer su procesi presloženi i opterećeni birokratskim procedurama koje se primjenom ovakvih rješenja mogu značajno pojednostavniti.
Nikolić je opisao četiri područja u kojima grad može poboljšati svoje usluge putem digitalnih platformi.
– To su nepotpuna digitalizacija procesa i nepovezanost sustava jer građani trebaju jedno mjesto na kooje mogu doći i informirati se, izvaditi i predati sve potrebne dokumente, steći dozvole, obaviti platne usluge i slično. Komunikacija građana i gradske uprave putem do sad otvorenih kanal je nedostatna. Imamo mogućnost da pošaljemo upit i ne znamo u kojem je statusu obrade taj upit. Mi vidimo da je to ulaz u cijeli proces ukidanja zadataka prema komunalnim službama u kojima građani moraju imati povratnu informaciju o statusu rješavanja problema, a ne samo označavanjeproblema riješenim ili odbijenim. Također, vrlo važan aspekt je pristup otvaranja podataka. Infrastuktura za pametne gradove kod nas postoji, ali tako da korporacije Dubrovnik vide kao mjesto za demonstriranje svojih kompetencija. No, ti projekti nemaju kontinuitet podrške daljnjeg razvoja i zamru. Grad mora biti taj koji definira koje projekte radimo i s kojim partnerima, a ovako smo samo konzumenti gotovih rješenja, nemamo viziju razvoja pametnog grada za pet ili deset godina.
Nikolić naglašava kako je ograničena digitalna uključenost i izolacija građana također jedan od problema, a pogotovo za populaciju starije životne dobi. Osim toga, i veliki broj turista stvara pritisak za informacijsko komunikacijsku infrastrukturu, a s druge strane nema povratnu informaciju u smislu jasnih sustava koji će upravljati gužvama, opterećenjem prometne infrastrukture. Nikolić navodi kako bi ova platforma, po tom pitanju, bila korisna i za turiste. Dodao je i kako su preporuke Europske komisije da se 10 posto ulaganja treba investirati za ostvarenje koraka s vremenom digitalne transformacije.
– Kod nas je to sada na 1,2 posto. U Gradu je za ovu namjenu jednak iznos u proračunu već nekoliko godina. Naš prijedlog je stvaranje integralne digitalne platforme. Treba intenzivno raditi na objedinjavanju svih tih podataka da bi svi građani i komunalna društva mogli pojednostavljivati svoje radne procese. Također, potrebno je ulaganje u digitalnu infrastrukturu, što bi trebao definirati strateški dokument koji bi donio Grad, a ne korporacije. Potrebno je raditi na programima edukacije građana, pogotovo starije populacije, i uvođenju ovakvih rješenja na svim razinama – kazao je Nikolić.
Dodao je i kako bi ovakva platforma bila korisna turistima jer bi pružala povratnu informaciju o gužvama i sustav bi njima mogao lakše upravljati. Istaknuo je i kako su preporuke Europske komisije kako bi se 10 posto od ulaganja trebalo investirati u digitalnu transformaciju, kako bi se ostvario korak s trendovima.
Kako bi to sve izgledalo u aplikaciji ili web platformi objasnio je Ivan Bakulić sa primjerima kako bi približio što građani mogu dobiti, a što turisti.
– Nakon logiranja u sustav, građani dobivaju pristup svim servisima javne uprave, s jednog mjesta možete platiti račun Domoupravi ili mjesečni Libertasov pokaz, oni kojima su roditelji korisnici domova za starije mogli bi provjeriti što je taj tjedan na jelovniku, naručiti odvoz krupnog otpada bez potrebe da idete tamo potpisivati bilo što, ako živite u Zatonu saznat ćete da danas voda na Palati nije za piće, raspored cisterni i slično. Druga stvar koja je važna za građane, ovaj sustav bi mogao pokazati koji ugostiteljski objekti, restorani i kafići, nude popuste za građane. Treće, bio bi koristan za građane u slučaju hitnih intervencija i nepogoda. Nedavno je pao zid poviše Banja. Građani bi bili obaviješteni što se dogodilo, koji su predviđeni rokovi sanacije, koji su alternativni putevi, kad je ulica ponovno prohodna. Građani bi također dobili informacije o svim projektima, radovima ili intervencijama koje se događaju u njihovom susjedstvu – naglasio je Bakulić.
– Bila bi korisna i za posjetitelje, recimo u slučaju potresa ili poplava, pokazala bi gdje su evakuacijski putevi. Dobili bi sve informacije o svim projektima, radovima i intervencijama koje se održavaju u njihovom susjedstvu. Recimo, slučaj zamjene borova brijestovima na Bulevaru. Očigledno je bilo šuma u komunikaciji i građani nisu bili upoznati o čemu se radi – kazao je Bakulić te dodao da bi se na ovoj platformi objavljivalo točno što se i kada događa te bi bilo lakše saznati pravovremen informacije. Takva aplikacija se može koristiti za rad kotareva i mjesnih odbora – rekao je Bakulić te naveo primjere uz koje bi trenutni DuCard bio korisniji za posjetitelje.
– Recimo, iz Francuske je stigla obitelj sa psom na Pile i instalirala aplikaciju. Vide kako je kazna za šetanje psa bez povodca 300 eura, vide gdje su najbliže veterinarske ambulante. Želi kupiti karticu za zidine, vidi da je tamo danas 10 tisuća ljudi. Neće mu se to omogućiti nego neka druga priča. Ali predložit će im da mogu poći na Srđ i vidjeti tvrđavu, recimo. Ili primjerice, neki umirovljenici iz Njemačke su došli u porat s kruzerom. Kupili su karticu, žele ostati tu nekoliko sati i tad mu aplikacija neće ponuditi da ide na zidine, ali će mu, recimo, ponuditi da razgleda samostan Male braće. Ili izlet na Lokrum, uz informacije gdje se može osvježiti, gdje je javni WC – rekao je Bakulić te naglasio kako ulaganja u ovakve sustave nisu skupa.
Bonačić Obradović je za kraj dodala kako bi aplikacija nudila i popuste za građane.
– Živimo u najljepšem gradu, znamo kolika je inflacija, a nama su plaće ostale iste, znamo kako umirovljenici žive, s kolikim plaćama i da je prosječna 400 eura. Grad Dubrovnik nema moć da riješi inflaciju, ali možemo izaći ususret sugrađanima. Da na toj kartici naši sugrađani imaju fiksni popust na sve usluge, u prostorima koje Grad daje u koncesiju i u njegovom su vlasništvu. Da obitelj sebi mogu priuštiti otići na pizzu jer znamo koje su cijene, u kino sa kokicama i pićem, da domaći ljudi mogu uživati u gradu. Da ovaj grad ne postane samo grad za turiste i da si samo oni mogu nešto priuštiti, nego i građani grada Dubrovnika. Da se iza posla ne zatvaraš u četiri zida svoga stana i ne možeš sebi priuštiti ovakve stvari. Ono što je najbitnije je povezatse s trgovačkim i hotelskim lancima da možeš tamo popiti kavu i pojesti kolač, pa da aplikacija pokazuje kako, recimo, u okruženju od kilometra od vas ima butiga koja daje popust od, recimo, 20 posto na prehrambene proizvode ili dio asortimana za građane – zaključila je Bonačić Obradović.