Natkriveni dio dvorišta svakog samostana obično je postavljen na zidane ili klesane stupove. U klaustru samostana Male braće, pokrov donje šetnice uz vitke klesane kamene stupove podupiru još i jaki građeni piloni. Ovdje, kao i u drugim takvim dvorištima, stupovi završavaju kapitelima. U principu, na takvim mjestima jedni bez drugih nisu ni zamislivi. Svaki od njih ima svoju statičku ulogu. Uz praktične funkcije, može se u kombinaciji stupova i kapitela čitati i određena simbolika. Stupovi su ti koji simbolički povezuju zemlju i nebo, a ukrašeni kapiteli kao da ukazuju na Stvoritelja.
Posebnost ovog franjevačkog klaustra je u tome da njegove ukrašene kapitele umjesto jednog nose dva stupa. Takvih dvostrukih stupova izrađenih u obliku osmerostrane prizme je 60, što znači da ih je pojedinačno 120. Dvostruki stupovi ovdje završavaju kapitelima. I upravo su kapiteli ti koji ovom zdanju daju posebnu draž. Svaki od njih napravljen je barem u nekim detaljima drukčije i vrijedi kao originalno djelo. Na njima su u reljefima predočeni ljudi, životinje, ptice, mitološki likovi, a više njih ukrašeno je raznim biljnim ornamentima.
Zub vremena i ratne nedaće učinile su svoje, pa se za neke kapitele može lako primijetiti da nemaju izvorni oblik. Neki od njih djelomično su „tašelima“ nadomještani. Neki su dijelom popravljani cementom ili drugim materijalima. Nekoliko ih je oštećeno u domovinskom ratu 6. prosinca 1991., što posebno vrijedi za kapitel 20, a mnogi drugi imaju rane od gelera iz te neprijateljske agresije.
Za dva kapitela posve je očito da su zamijenjeni običnim kapitelima bez ornamentike. To je kapitel 30, posljednji na zapadnoj strani, i kapitel 46, prvi na istočnoj strani. Budući da se ti kapiteli nalaze točno na mjestima koja su jedno nasuprot drugom, za pretpostaviti je da nisu zamijenjeni radi istrošenosti, nego iz nekog drugog razloga. Da su oni, i još neki drugi kapiteli, zamijenjeni svjedoče ulomci koji se čuvaju u samostanskom lapidariju, a neki od tih ulomaka pronađeni su kod obnove kamenog plašta i služili su kao ispuna. Poznati povjesničar umjetnosti Cvito Fisković napisao je još 1955. u knjizi Prvi poznati Dubrovački graditelji, da su neki od nedostajućih originalnih kapitela završili u arboretumu u Trstenu a neki u perivoju na Pločama.
Neke fotografije klaustra iz 20. stoljeća otkrivaju da su na mjestima na kojima se danas nalaze očito originalni kapiteli 10 i 37 stajali kapiteli bez ornamentike. Nije jasno zašto su ti kapiteli bili skidani i gdje su se nalazili prije nego su vraćeni na sadašnja mjesta. Moguće je da su zbog slomljenih stupova, privremeno bili nadomješteni običnim kapitelima. Na to upućuju i neoriginalne stope stupova ispod njih.
Iznad svih kapitela jednostavni su neukrašeni imposti, kvadratično profilirani i to s četiri ili pet profila, a imaju svrhu zaštititi kapitele od direktnog opterećenja.
Umjetnička vrijednost ukrašenih kapitela i klaustra kao spomeničke cjeline zapažena je već davno. Austrijski inženjer Rudolf Eitelberger 1861. opisao je iznimnu ljepotu klaustra i objavio čak 16 crteža kapitela. U njegovoj knjizi poredani su oni od crteža 100 do 115. Ovdje je broj tih crteža s brojem kapitela u zagradi: 100 (20); 101 (8); 102 (3); 103 (55); 104 (18); 105 (54); 106 (2); 107 (38); 108 (16); 109 (58); 110 (4); 111 (26); 112 (59); 113 (14); 114 (13) i 115 (50). Kapiteli koje je Eitelberger tada nacrtao još su na svojim mjestima, samo što je prvi od njih, kapitel 20, teško oštećen u domovinskom ratu.
Fra Stipe Nosić