Redovnom godišnjom Skupštinom Dubrovački savez športova zaključio je 2015. godinu. Usvojen je i prijedlog programa za 2016. godinu u iznosu od 11 milijuna i 850 tisuća kuna. Za razliku od 2015. godine, kad je dubrovački sport poprilično strepio zbog pada Proračuna i kašnjenja s isplatama sredstava za osnovne potrebe, 2016. godina trebala bi biti puno mirnija. O protekloj godini, ali i stanju u dubrovačkom sportu uopće, razgovarali smo s predsjednikom Dubrovačkog saveza športova Marom Kapovićem.
-Kao predsjednik DSŠ-a jako sam zadovoljan 2015. godinom u sportskom smislu. Bila je rezultatski sjajna. Tu prije svega mislim na pojedinačne rezultate borilačkih sportova, poput naše judašice Ivane Šutala, ili dvoranskih sportova, gdje nas posebno raduju uspjesi ženske košarke i ženske odbojke, koji su napravili iskorak i u samom su vrhu. Svakako bih istaknuo lagani povratak Juga, naše sportske perjanice, osvajanjem Kupa Hrvatske. Možda je to lasta koja će nagovijestiti uspon. Posebno bih istaknuo rezultate mlađih kategorija, od veslanja, plivanja i jedrenja. Imamo jako puno prvaka Hrvatske u mlađim kategorijama, što je dobar temelj za budućnost – odgovara uvodno Kapović.
Što se tiče financija, 2015. godina za DSŠ je bila posebno zanimljiva, s obzirom na problem s neizglasavanjem Proračuna, a potom i kašnjenjem s uplatom sredstava za normalan rad klubova. Ipak, čini se da su svi stigli normalno zaključiti godinu?
U 2015. godinu smo ušli s velikim zaostatkom zbog neizglasavanja Proračuna, potom i novih izbora. A u to vrijeme je mnogima, posebno u dvoranskim sportovima, bio vrhunac sezone. Prva četiri mjeseca smo imali velike zaostatke i minuse, ali nakon izglasavanja Proračuna, potom i kroz pozitivni rebalans u kolovozu, završili smo godinu s 11,550,000 kuna, što je dosad najveći proračun DSŠ-a. To je pomoglo klubovima da saniraju dugovanja nastala u prvom kvartalu godine, ali i da mogu planirati nastavak sezone u 2016. godini, jer većini klubova sezona se lomi na kraju godine.
Jesu li u proračun DSŠ-a uključene subvencije za troškove prijevoza? O tome se govorilo lani, ali je i tu bilo problema.
To je na kraju bilo uključeno i u lanjski proračun. To je taj pozitivni rebalans od 650 tisuća kuna, koje je Grad Dubrovnik dodatno ‘ubacio’ u Proračun za 2015. godinu, a u Proračunu za 2016. godinu čak je iznos i udvostručen. To su sredstva isključivo namijenjena subvencioniranju troškova putovanja kao što su cestarina, goriva i ostalog. Dakle, kad se gleda skupno, Grad preko DSŠ-a dijelom plaća trenere, daje novac za normalno funkcioniranje klubova, i sad imamo još pomoć u odlasku na natjecanja. Prometno smo izolirani. Nama su najbliža natjecanja u Makarskoj i Splitu.
U odnosu na 2015. godine velika promjena trebalo bi biti Povjerenstvo za sportsku infrastrukturu Gradskog vijeća. Što po tom pitanju stoji u najavi za 2016. godinu, a koji su planovi istaknuti dugoročno?
Povjerenstvo za sportsku infrastrukturu je osnovano na inicijativu gradskih vijećnika, a gradonačelnik je to podržao. U Povjerenstvu sjede predstavnici svih stranaka u Gradskom vijeću, predstavnici Javne ustanove Športski objekti Dubrovnik kao nositelja tih projekata, ali i predstavnici DSŠ-a, koji daje smjernice što nam treba. Održano je već nekoliko sastanaka, koji su bili vrlo konkretni. Već je na Gradskom vijeću donesena odluka da se ove godine Grad Dubrovnik kreditno zaduži, kako bi se ostvario prvi korak: izgradnja montažne dvorane uz postojeću u Gospinom polju. To bi trebalo biti lako ostvareno, jer projekt odavno postoji, a zemljište je u gradskom vlasništvu. Taj projekt bi trebao prvenstveno ‘ugasiti požar’ zbog manjka termina, jer ćemo dobiti još jednu polivalentnu dvoranu za treninge klubova, ali i za srednje škole. Imat će pomičnu tribinu do petsto mjesto, a moći će se podijeliti u tri dijela pa će se istodobno moći igrati više sportova. Imat će ‘toplu vezu’ s glavnom dvoranom, ali bit će polivalentna i doprinijet će rasterećenju rasporeda glavne dvorane, gdje se svjetlo ne gasi do iza ponoća. Plan je na teniskim terenima u Lapadu natkriti dva terena, čime bismo omogućili zimski rad pa i održavanje nekih turnira. Osim toga, ići će se i u rekonstrukciju derutnog krova na hangaru VK Neptuna. Treba ukloniti salonit, investicija nije skupa, a ne zahtijeva nikakve građevinske dozvole. To su prve, kratkoročne mjere. Dugoročno gledano, odustalo se od traženja partnera za nogometni stadion u Lapadu. Postojeći stadion se može dotjerati poboljšanjem tribina, natkrivanjem, kako bismo dobili pristojan stadion za pet do šest tisuća posjetitelja. Imamo problem nedostatka tartan staze za atletičare, što bismo pokušali riješiti u Gospinom polju. Teren je dijelom u privatnom vlasništvu pa bismo se htjeli dogovoriti o otkupu. To neće biti ostvareno u 2016. godini, ali ide u dobrom smjeru.Grad Dubrovnik nosi proračun od gotovo pola milijuna kuna, koji raste iz godine u godinu, i to mora biti mjesta za sportsku infrastrukturu. Ne mislim pritom na izgradnju velikih arena, koje bi ‘pokopale’ sport u gradu, kao što se dogodilo u Splitu i Zagrebu. Potrebno je racionalno planirati samoodržive dugoročne projekte koji će se moći uredno servisirati, ne na štetu klubova. Grad Zagreb ima ogroman proračun, ali klubovi tamo već godinama pate jer se vraćaju krediti za infrastrukturu. Moram istaknuti kako nijedan dubrovački klub nije pred gašenjem zbog dugova. Klubovi su stabilni, rade pametno, nema dubioza. Uzmite primjer košarkaša, koji su se zbog financija pametno povukli u Drugu ligu.
Traženje sponzora i ove će godine biti glavna mantra dubrovačkih sportskih klubova?
To uvijek ističem. Klubovi moraju tražiti sponzore, pa neka je i za 500 kuna. Ne mogu se osloniti samo na novac od Grada Dubrovnika. Čemu onda služe uprave klubova? Ekonomija raste pa očekujemo uključivanje brojnih poslovnih subjekata u Dubrovniku. Što više sponzora je moja najveća želja dubrovačkim klubovima u 2016. godini. Optimistični smo, a na kraju godine ćemo podvući crtu.