Službena kampanja još uvijek nije počela, ali već tjednima većina kandidata za dužnost gradonačelnika Dubrovnika predstavlja svoj program za iduće četverogodišnje razdoblje. Od priuštivog stanovanja, održivog turizma do prometnih rješenja. Neke mjere koje predlažu su dugoročne, neke pak kratkoročnije, no kakva je zapravo njihova vizija Dubrovnika 2030. godine? Godinu dana nakon četverogodišnjeg mandata, koji nam slijedi, tko god ga dobije.
Evo što su nam odgovorili Anita Bonačić Obradović (Koalicija Slobodno), Valentin Dujmović (HNS), Viktorija Knežević (Cetar) i Maro Kristić (nezavisni). Aktualni gradonačelnik Mato Franković (HDZ), koji će 18. svibnja tražiti povjerenje svojih sugrađana treći put, jedini nije želio otkriti svoju viziju grada. Tek nam je poručio kako program i viziju grada predstavlja 29. travnja.
Anita Bonačić Obradović: Bit će to grad koji ponovno brine o svim svojim ljudima
-Danas Dubrovnik gubi ono što ga čini Gradom: mjeru, sklad i osjećaj zajedništva. Nakon osam godina stihijskih i preplaćenih polu-rješenja, gušimo se u istim starim problemima dok se novi problemi nagomilavaju – Dubrovčani su opravdano umorni i željni promjene – ističe na početku Anita Bonačić Obradović te dodaje kako svjedočimo urušavanju vizura Grada i nekontroliranoj betonizaciji, dok nam zelene površine nestaju pred očima.
-Promet je postao svakodnevni stres. Gužve koje traju satima, nedostatak parkinga, nepovezanost i kaos. Umjesto da grad upravlja prometom, gužva upravlja gradom. Kriza stanovanja tjera mlade ljude iz Grada, obitelji ne mogu planirati prinove ili žive u smiješno malim i neadekvatnim kvadraturama. Kvaliteta života opada u gotovo svim segmentima dok stranačka iskaznica vrijedi sve više, a Grad obara rekorde visokim proračunima. Netransparentnoj, neučinkovitoj i stihijskoj vladavini Gradom dolazi kraj – naglasila je, a potom dala svoju viziju Dubrovnika za pet godina.
-U 2030-oj godini, Dubrovnik vidim kao grad koji ponovno brine o svim svojim ljudima, koji živi sa i za njih. Vidim zaustavljen i preokrenut trend destrukcije gradskog tkiva, vidim Grad koji transparentno planira, promišlja rješenja te ih odgovorno provodi – Grad koji upravlja.
To će biti Grad u kojem mladi žele ostati i u koji se žele vratiti. Grad u kojem će, zahvaljujući našem modelu priuštivog stanovanja i razvoju gradskog fonda stanova, povoljan dugoročni najam biti pravilo, ne iznimka. Novi GUP će konačno uvesti reda u prostor vodeći računa o potrebama svih stanovnika umjesto točkastog povlađivanja pojedinačnim investitorima. Promet će na ključnim točkama postati protočniji zahvaljujući kružnim tokovima i pothodnicima, a vozne trake oslobođene parkirnog kaosa zahvaljujući novom modelu gradnji kotarskih garaža te digitaliziranom i učinkovitom javnom prijevozu. Grad koji sluša sve svoje građane, provodi provjerena rješenja i njeguje odnos prema prostoru, ritmu života, kulturi, tradiciji i osjećaju zajedništva – ističe Bonačić Obradović te dodaje kako će za pet godina, kvaliteta života Dubrovčana biti glavni pokazatelj uspješnosti gradskih politika, a ne rekordni proračuni.
-Grad u kojem nije važna stranačka iskaznica, nego sposobnost, znanje i pošten rad. Grad u kojem se napreduje na temelju rezultata, a ne na temelju poznanstava. Grad u kojem se cijeni stručnost, a ne stranačka pripadnost. Možda i najvažnije, 2030. godine građani ponovno imaju povjerenja u Grad i gradsku upravu, vide gdje i kako se troši svaki javni euro, vide napredak i vjeruju u bolje sutra. Vidim Grad koji je samopouzdan, Grad koji ne traži promjenu jer je promjena već tu – zaključila je kandidatkinja koalicije SDP-Srđ je Grad-Možemo.
Valentin Dujmović: Funkcionalan i pravedan grad okrenut budućnosti
HNS-ov kandidat za gradonačelnika Valentin Dujmović svoju viziju započeo je s prometom.
-Željeznica koja povezuje Zračnu luku Ruđer Bošković s Gradom konačno je u funkciji. Dubrovnik je ‘prodisao’ – promet se normalizirao, a problem parkirnih mjesta postao je stvar prošlosti. Građani se više ne opterećuju gdje će parkirati – mjesta ima više nego dovoljno.
Naši umirovljenici aktivno sudjeluju u životu Grada. Omogućili smo im, ukoliko žele, da nakon odlaska u mirovinu nastave raditi 2 do 4 sata dnevno, čime prenose svoje znanje i iskustvo mlađim generacijama. Također, oni koji pomažu u čuvanju unuka, iako u vrtićima ima mjesta za sve, primaju mjesečnu naknadu od 300 eura – jer Grad cijeni obiteljske vrijednosti i podržava međugeneracijsku povezanost – naglašava Dujmović te dodaje kako je jedna od najvećih opasnosti po budućnost Dubrovnika – nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda iz naselja Ivanica – koja će 2030. biti trajno uklonjena.
-U suradnji s općinom Ravno izgradili smo suvremeni sustav odvodnje, koji je u potpunosti pod upravom Grada Dubrovnika. Svi objekti spojeni su na kanalizaciju, bez septičkih jama, čime smo zaštitili izvor Ombla – izvor života našega Grada.
Na kraju, kao četvrti list djeteline, dovršen je i stadion Lapad – s modernom infrastrukturom i dovoljnim brojem parkirnih mjesta. Kruna tog projekta bila je 13. lipnja 2030. godine, kada je na Lapadu odigrana prijateljska utakmica između reprezentacija Hrvatske i Španjolske.
Dubrovnik je godinu dana nakon mog prvog mandata – grad koji je funkcionalan, pravedan i okrenut budućnosti, ali i duboko ukorijenjen u svojoj tradiciji i vrijednostima – poručuje, uvjeren u pobjedu Dujmović.
Viktorija Knežević: Grad koji poštuje svakoga koji svojim radom, ustrajnošću i poštenjem doprinosi zajednici
Kandidatkinja za gradonačelnicu Centra Viktorija Knežević ističe kako je Dubrovnik 2030. grad koji prije svega i najviše od svega poštuje svakog čovjeka koji svojim radom, ustrajnošću i poštenjem doprinosi zajednici. Grad koji cijeni one koji uplaćuju u proračun, odgajaju djecu, pomažu roditeljima i tiho, ali čvrsto grade društvo.
Potom iznosi sve ono što će napraviti u četiri godine.
-U samo četiri godine:
• Ublažili smo učinke prekomjernog turizma pažljivim i analitičkim pristupom. Analizirali smo koliko koristi lokalnoj ekonomiji donose različiti oblici turizma (apartmani, hoteli, kruzeri, jednodnevni turisti) i ograničili one koji najmanje doprinose lokalnoj zajednici.
• Modernizirali smo prihvat turista kroz sustav jedinstvenih rezervacija za kulturne ustanove, uz obaveznu najavu vremena posjeta i dinamičku politiku cijena. Time smo uspjeli ravnomjernije rasporediti turistički pritisak tijekom dana i kroz sezonu.
• Unaprijedili smo sustav rezervacija za cruisere u suradnji sa Županijskom lučkom upravom, dajući prednost onim kompanijama koje dovode goste tijekom cijele godine, a ne samo u vrhuncu sezone i koji ostaju u Dubrovniku više od jednog dana.
• Oživjeli smo zimsku sezonu, strateški ulažući u sadržaje koji privlače goste i domaće tijekom svih 12 mjeseci. Tako smo preokrenuli iscrpljujući ritam grada koji je donedavno šest mjeseci patio od prenapučenosti, a šest mjeseci od praznine.
• Gradska uprava postala je stvarni servis građana.
Službenici više nemaju pravo tražiti dokumente koje grad već posjeduje. Ako je za ostvarenje nekog prava potreban dodatni dokument, građanin mora odmah biti obaviješten o svim uvjetima, bez naknadnih zahtjeva i beskrajnog dopisivanja.
Zahtjevi se podnose online, telefonski ili osobno, a sve informacije dostupne su putem jedinstvenog call centra ili e-maila.
Uprava je organizirana da štedi vrijeme, novac i energiju građana.
• Izvršili smo val hitnih infrastrukturnih zahvata: izgradili smo pothodnike, nathodnike i kružne tokove na ključnim prometnicama. Svaki euro potrošen je promišljeno, za projekte koji odmah olakšavaju život građanima.
• Pokrenuli smo ozbiljan program priuštivog stanovanja.
Prihodi od turizma usmjereni su u izgradnju priuštivih stanova, jer izbor između apartmana i života u gradu nije stvaran izbor. Dubrovnik može imati i uspješan turizam i dostojan život građana — kada se prihodi od turizma odgovorno koriste i ulažu u važne projekte što program prijuštivog stanovanja svakako jest.
Grad Dubrovnik, zajedno s drugim gradovima koji se suočavaju s istim izazovom, pokrenuo je inicijativu prema državi za oslobađanje priuštivog stanovanja od poreznih davanja.
Država je prepoznala ovu inicijativu i uvela sustav poreznih olakšica: za stanove iz kategorije priuštivog stanovanja više se ne naplaćuju PDV, porez na dobit ni komunalna naknada, što ih čini 40 do 50 posto jeftinijima za građane.
• Svaki euro iz proračuna pažljivo je uložen u konkretne projekte.
Uspostavili smo novu praksu racionalnog i transparentnog trošenja javnog novca — za svaku kunu zna se gdje je i kako potrošena, svi ugovori i troškovnici javno su objavljeni.
Prekinuli smo praksu u kojoj je u dva mandata potrošeno više od 800 milijuna eura (vrijednost četiri Pelješka mosta!), a građani nisu vidjeli stvarne pomake u kvaliteti života.
• Svako radno mjesto u gradskoj upravi i gradskim ustanovama popunjeno je putem javnih natječaja — jasno, pošteno i dostupno svima.
• Izgradili smo PIT garaže u najugroženijim kvartovima — kompaktne, automatske sustave parkiranja ispod prometnica, po uzoru na rješenja iz Monte Carla i drugih visokourbaniziranih gradova.
• Revidirali smo projekt i osigurali u suradnji s državom i županijom financiranje za gradnju Y-tunela, ključnog prometnog rasterećenja ispod grada, s početkom radova na vidiku.
• Pripremili smo prostorne planove za Novi Dubrovnik na platou Srđa i policentrični razvoj prema selima Dubrovačkog primorja, uz međunarodne natječaje i sudjelovanje vrhunskih urbanista i arhitekata, a projekt je dobio potvrdu građana na referendumu.
• Osigurali smo dodatne potpore za dubrovačko zdravstvo.
Dodatke na plaću primaju svi liječnici koje državni zdravstveni sustav nije uspio privući zbog nesrazmjera troškova života i plaća, kao i liječnici koji su preopterećeni zbog manjka kadra u ključnim službama.
Tako osiguravamo stabilnu dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima, bez čekanja da država riješi dugogodišnje probleme.
• Povećali smo financijsku pomoć našim umirovljenicima, svjesni da su mirovine u cijeloj Hrvatskoj iste, a život u Dubrovniku znatno skuplji.
• Podigli smo suvremeni spomenik braniteljima, upisan u registar kulturne baštine — trajni znak zahvalnosti i ponosa za sve buduće generacije jer da oni nisu hrabri bili, mi danas trobojnicu ne bi vili – iznijela je sve ono što će uliniti kroz četiri godine Viktorija Knežević.
Maro Kristić: Dubrovnik će 2030. imati novu priliku samo ako ga odlučimo zajednički vratiti sebi
Nezavisni kandidat Maro Kristć iznio je jedna posve drugi problem s kojim se Dubrovnik danas suočava, a kojemu nitko zapravo ne posvećuje dovoljno pažnje.
-Opterećeni svojim problema ne razmišljamo pretjerano o budućnosti, no vjerujem da se malo kome sviđa smjer u kojem Dubrovnik plovi, jer ljudi vide da se Grad mijenja na gore i da je sve manje naš. Stoga bi moj iskreni odgovor na Vaše pitanje bio da bih volio da nam za pet godina bude samo malo bolje nego što je to danas. Ne zbog toga što sam sretan i zadovoljan time kako Dubrovnik sada izgleda i kako se u njemu živi, nego zbog toga što bi to značilo da smo uspjeli zaustaviti trend ubrzanog gubitka identiteta i put u propast. Svatko ima svoju viziju i ja to poštujem, ali se neću pokušavati svidjeti ljudima nabrajajući infrastrukturne projekte koje ćemo realizirati – naglasio je Kristić te nastavio:
– Pitam se je li to važnije od činjenice da nam djecu nema tko liječiti, da nam sveučilište ima više zaposlenih nego studenata, da turizam nema baš nikakvu alternativu, da nam je zrak nečist, voda također i da nam je odlagalište otpada pretrpano i prijeti zdravlju ljudi? Je li to važnije od činjenice da u našem Gradu danas živi i radi preko 10.000 radnika iz trećih zemalja koji postaju dio naše zajednice, a o tome kako će to utjecati na nju nitko ne vodi računa? Budimo objektivni, naši ljudi odlaze jer ne mogu riješiti stambeno pitanje, podcijenjeni su i ne mogu živjeti od svog rada ako nemaju nekretninu viška, dok istovremeno u Gradu ima preko 1500 praznih stanova koje su kupili stranci i u kojima nitko ne živi. Umirovljenici nam kopaju po kantama da bi preživjeli, a to su ljudi koji su cijeli život pošteno radili. Nismo im osigurali ni dostojanstvenu starost. Možda će mnogi biti razočarani mojim odgovorom, jer su ljudi naučili da se njima manipulira i da ih beskrajno laže, čak do te mjere da nekad imam dojam da mnogi uživaju u tome. Nastojim biti realan i to su prioriteti kojima se želim baviti sljedećih pet godina – ističe Kristić te dodaje kako će Dubrovnik 2030. godine imati novu priliku samo ako se ovi trendovi zaustave i ako skupimo glave i odlučimo ga zajednički vratiti sebi.
-Nema tu velike filozofije, ili ćemo birati biti svoji i boriti se, ili ćemo pustiti da nas vrag odnese. Bio bih sretan da se u Dubrovniku do 2030. godine izgradi multifunkcionalna sportska dvorana i suvremeni nogometni stadion, da Mokošica ima sportsko-rekreacijski centar s društvenim sadržajima, ali to je nešto što bi imali i do sada da sam ja gradonačelnik, jer bih drugačije postavljao prioritete. Nadam se da se crni scenarij neće dogoditi, jer sam uvjeren da su ljudi konačno otvorili oči i odlučili biti hrabri i biti svoji u zaštiti interesa sebe i svoje djece. Svi znamo što je realnost ukoliko se ne okrenemo sebi. Grad bez duše, identiteta, zdravstvene usluge, sveučilišta, Grad u kojem će živjeti više stranih stanovnika nego naših ljudi. Ja se ne želim pomiriti s time i uvjeren sam da velika većina ljudi razmišlja slično – zaključio je Kristić.