Centar za mirovne studije predstavio je preliminarne rezultate istraživanja “Stavovi prema strancima i manjinama u hrvatskom društvu u 2024. godini: prijetnja, susret, suživot?”, piše Jutarnji.hr. Ovo istraživanje, koje je provedeno u kolovozu ove godine na uzorku od 978 građana Republike Hrvatske, ponavlja se nakon sličnih istraživanja iz 2013. i 2017. godine. Uz osvrt na opće stavove prema strancima, istraživanje je prvi put uključilo i percepcije prema stranim radnicima, što je prilagođeno promjenama u migracijskim trendovima.
Rezultati istraživanja ukazuju na značajnu podršku građana mjerama zaštite stranih radnika na tržištu rada. Čak 74% ispitanika smatra da bi poslodavci koji iskorištavaju radnike trebali biti strogo kažnjeni, dok 68% podržava sankcije za stanodavce koji stranim radnicima pružaju nedostojne uvjete stanovanja. Također, 60% građana vjeruje da Vlada treba osigurati siguran i zakonit ulazak izbjeglica u Hrvatsku. Istovremeno, mišljenja su podijeljena oko otvaranja novih prihvatnih centara, što odražava oprez prema dodatnim migracijskim izazovima.
Veći dio ispitanika (57%) podržava kažnjavanje onih koji pomažu nezakonitim migrantima, dok 39% podržava potpuno zatvaranje granica za izbjeglice, a 30% je za gradnju fizičkih prepreka poput zidova ili žica. Što se tiče uporabe vojske i prisile, slanje vojske na granice podržava 44% građana, dok 38% smatra opravdanim korištenje nasilja kako bi se spriječio ulazak tzv. nezakonitih migranata na hrvatski teritorij.
Unatoč određenom porastu restriktivnih stavova, većina građana i dalje podržava prava doseljenika na jednakost pred zakonom (59%) te zaštitu od diskriminacije (58%). Manja, ali još uvijek značajna podrška iskazana je za pravo na obrazovanje i očuvanje vlastite kulture, dok pravo na korištenje vlastitog jezika podržava samo 40% ispitanika. Besplatno učenje hrvatskog jezika smatra važnim 52% građana, a gotovo polovica (47%) vjeruje da doseljenici trebaju prihvatiti hrvatsku kulturu kako bi postali prihvaćeni članovi društva.
Zabilježen je porast osjećaja ugroze prema strancima u odnosu na prethodna istraživanja. Najviše negativnih stavova građani imaju prema Arapima i muslimanima, dok su Srbi i Ukrajinci najmanje percipirani kao prijetnja. Istovremeno, podrška dolasku ekonomskih migranata iz siromašnih zemalja povećana je na 42% u usporedbi s 2017. godinom, dok turisti, povratnici iz dijaspore i osobe koje dolaze radi obrazovanja ostaju najpoželjnije skupine stranaca.
Istraživanje pokazuje da je podrška multikulturalnim i interkulturalnim politikama u padu. Samo 26% građana osjeća se ugodno živjeti u sredinama s ljudima različitih vjera, nacija i porijekla, dok 23% vjeruje da stranci obogaćuju hrvatsku kulturu. S druge strane, 45% smatra da doseljenici trebaju ostati povezani sa svojom kulturom i korijenima, ali istovremeno većina (58%) podržava tvrdnju da trebaju usvojiti i hrvatsku kulturu.
Istraživanje, koje su osmislili sociolog Drago Župarić-Iljić i Sara Lalić iz Centra za mirovne studije, ukazuje na složene i ponekad kontradiktorne stavove Hrvata prema strancima. Cjelokupni rezultati istraživanja dostupni su na internetskoj stranici Centra za mirovne studije.