Grmljavinsko nevrijeme koje je 19. srpnja pogodilo kontinentalnu Hrvatsku, na svom putu od zapada prema istoku zemlje uzrokovalo je ogromne materijalne štete te, na žalost, i gubitak ljudskih života, priopćili su iz DHMZ-a.
Zavod su građani preplavili pitanjima o tome kako je ovo strašno nevrijeme nastalo, koliko je uobičajeno za Hrvatsku i, ono najvažnije, hoće li takvih nevremena biti sve više u budućnosti.
Predstavivši detaljnu analizu oborina i vjetra iz DHMZ-a odgovorili su na ta pitanja.
– U Hrvatskoj je uočeno zagrijavanje u svim godišnjim dobima, osobito u toplom dijelu godine, proljeću i ljetu. Zagrijavanje se očituje u porastu svih temperaturnih indeksa ekstrema poput broja toplih dana i noći, duljini toplih razdoblja i slično – napisali su.
– Promjene u oborinskom režimu ukazuju na značajno suše ljetne mjesece, osobito na Jadranu, te jasan porast jesenskih količina oborine u cijeloj zemlji. Ljetni trend smanjenja oborine je popraćen i povećanjem intenziteta satnih i višesatnih godišnjih maksimuma koji se u kontinentalnoj Hrvatskoj uglavnom javljaju u ljetnim mjesecima – navode u analizi DHMZ-a.
– Hrvatska se, kao i ostale zemlje Sredozemlja, zagrijava brže od ostatka svijeta. Očekuje se rast godišnjih i sezonskih temperatura zraka u cijeloj zemlji i u budućnosti. Najveći se porast očekuje ljeti, uz povećan broj dana s visokim dnevnim, ali i noćnim temperaturama, dugotrajnije i intenzivnije toplinske valove – piše DHMZ.
– Najveća promjena u oborinskom režimu očekuje se također ljeti uz manjak oborine u cijeloj Hrvatskoj, a najviše uz obalu Jadrana. U preostalim sezonama oborina može porasti u odnosu na količine koje su zabilježene u razdoblju 1981. – 2010. Projekcije pokazuju da se očekuje dulji niz uzastopno sušnih dana ljeti te njihovo skraćivanje zimi. Sukladno tome, skratit će se niz kišnih dana ljeti. U svim drugim sezonama, standardni dnevni intenzitet oborine bit će veći, što znači da možemo očekivati izraženije oborine u kratkom razdoblju – zaključuju.