Sve više europskih zemalja planira uvesti dobnu granicu za korištenje društvenih mreža. Inicijative se pojavljuju i na razini Europske unije, a sama predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prije nekoliko je mjeseci izjavila kako bi EU trebao razmotriti uvođenje dobnog ograničenja za pristup društvenim mrežama. Tema utjecaja društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih posljednjih je godina sve češće predmet rasprava stručnjaka i političara diljem Europe.
Takva inicijativa pojavila se ovih dana i u Hrvatskoj. Politička stranka Možemo! najavila je prikupljanje potpisa zastupnika kako bi njihov prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece došao na dnevni red Sabora i otvorio raspravu o ovoj temi. Dok se to pitanje u Hrvatskoj tek zahuktava, zanimalo nas je što o tome misle naše sugrađanke.
– Ja sam imala sreće. Moja kći sada ima 11 godina i vrhunac društvenih mreža joj je Viber. Uopće je ne zanimaju platforme poput Snapchata i TikToka, a mislim da se u to ni ne razumije. Unatoč tome, uvijek s njom razgovaram o štetnostima i utjecaju na populaciju, ali za sada nismo imali nikakvih problema te se nadam da će tako i ostati. Što se tiče zakonske zabrane, apsolutno se slažem jer kada vidim što neka djeca objavljuju na društvenim mrežama bez nadzora roditelja, nije mi svejedno – mišljenja je voditeljica Kate Lujo.
Slično mišljenje ima i Maja Čebulc, vlasnica tvrtke za marketing.
– Iako su moja djeca još mala i nemaju društvene mreže, u potpunosti se slažem sa zakonskom zabranom. Moja djeca nemaju ni pristup mobitelu i jedni su od rijetkih koji nisu stalno za ekranom, te će tako ostati do daljnjeg. Smatram da bi društvene mreže trebale biti zabranjene do 18. godine. Neka se djeca druže uživo, a kada postanu punoljetni i roditelji više ne odgovaraju za njih, neka sami odlučuju – smatra Čebulc.
Za radikalne zabrane nije Mia Njavro Banić, vlasnica obrta za odnose s javnošću.
– U školi i na nastavi djeca bi trebala biti izolirana od ekrana, ali društvene mreže danas su i alati za komunikaciju. Živimo u tehnološkom društvu i mislim da ih ne bismo trebali potpuno udaljiti od digitalnog svijeta, već uvesti određeni oblik kontrole. Ekstremne zabrane u pravilu ne budu dobre – rekla je Njavro Banić.
Dok dio roditelja smatra kako je zakonska zabrana nužna zaštita djece, drugi upozoravaju da bi potpuna restrikcija mogla biti pretjerana te da je ključ u ravnoteži, edukaciji i roditeljskom nadzoru. Hoće li Hrvatska krenuti putem strožih dobnih ograničenja ili će prevladati stav da je odgovornost prvenstveno na roditeljima i školama, pokazat će rasprava koja tek slijedi.
