Zakon o kaznenom postupku u Glavi 3. detaljno propisuje kada, iz kojih razloga, temeljem čijeg zahtjeva i na koji način sudac treba biti izuzet iz suđenja u određenom predmetu. Neminovno ste imali u više navrata priliku pročitati u medijima o slučajevima kada je sudac trebao biti izuzet, a to se nije dogodilo. Naravno, greške u pravosudnom sustavu se događaju, nekad namjerno i svjesno, nekad pak nenamjerno i nesvjesno.
Razlozi za izuzeće
U svakom slučaju sudac ili sudac porotnik treba biti isključen od obavljanja sudske dužnosti: ako je oštećen kaznenim djelom, ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tužitelj, žrtva, oštećenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, bračni drug ili srodnik u ravnoj lozi do bilo kojeg stupnja, u pobočnoj lozi do četvrtog stupnja, a po tazbini do drugog stupnja, ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tužiteljem, žrtvom ili oštećenikom u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja, ako je u tom kaznenom predmetu u prethodnom postupku provodio dokazno ročište ili dokazne radnje ili je odlučivao o prigovoru za zaštitu postupovnih prava obrane ili o žalbi protiv rješenja o provođenju istrage, ili je odlučivao o potvrđivanju optužnice, ili je sudjelovao u postupku kao tužitelj, branitelj, zakonski zastupnik, savjetnik žrtve ili opunomoćenik oštećenika, odnosno tužitelja, ili je ispitan ili treba biti ispitan kao svjedok ili vještak, a drukčije nije propisano Zakonom o kaznenom postupku. Također, ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom ili izvanrednim pravnim lijekom.
Sudac ili sudac porotnik može biti otklonjen od obavljanja sudske dužnosti ako se izvan navedenih slučajeva navedu i dokažu okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. Sudac ili sudac porotnik čim sazna da postoji koji od razloga za isključenje, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda, koji će mu odrediti zamjenu. Ako je riječ o isključenju predsjednika suda, on će odrediti sebi zamjenika između sudaca tog suda, a ako to nije moguće, zatražit će od predsjednika neposredno višeg suda da odredi zamjenu. Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov otklon, dužan je izvijestiti o tome predsjednika suda.
Zahtjev stranke za izuzećem
Izuzeće mogu tražiti i same stranke. One trebaju podnijeti zahtjev za izuzeće odmah nakon saznanja za razlog izuzeća. Zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti najkasnije do početka sjednice tog suda. Stranka može tražiti izuzeće samo poimenično određenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca višeg suda. U zahtjevu za izuzećem stranka je dužna navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzeće. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijašnjem zahtjevu za izuzeće koji je odbijen.
Odlučuje predsjednik suda
O zahtjevu za izuzeće koji podnose stranke odlučuje predsjednik suda. Ako se traži izuzeće i predsjednika suda, odluku o zahtjevu za izuzeće predsjednika vijeća, suca ili suca porotnika donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac kojeg je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika između sudaca tog suda. Za slučaj da se traži izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda, a ako se traži izuzeće predsjednika Vrhovnog suda, odluku o izuzeću donosi vijeće od pet sudaca tog suda. Protiv tih odluka žalba nije dopuštena.
Prije donošenja rješenja o izuzeću pribavit će se izjava suca, suca porotnika, odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest će se i drugi izvidi. Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za izuzeće nije dopuštena posebna žalba.
Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu.
Primjena i na državne odvjetnike, istražitelje, vještake…
Odredbe o izuzeću suca i sudaca porotnika primjenjivat će se i na državne odvjetnike i osobe koje su na temelju Zakona o državnom odvjetništvu ovlaštene zastupati državnog odvjetnika u postupku, istražitelje, zapisničare, tumače i stručne osobe, a i na vještake, ako za njih nije što drugo određeno. O izuzeću istražitelja, zapisničara, tumača, stručne osobe i vještaka, koji sudjeluju u istrazi koju provodi sudac istrage odlučuje taj sudac. Kad radnju provodi sud, o izuzeću istražitelja, zapisničara, tumača, stručne osobe i vještaka odlučuje vijeće, predsjednik vijeća ili sudac. O izuzeću osoba koje su na temelju Zakona o državnom odvjetništvu ovlaštene da ga zastupaju u kaznenom postupku, istražitelja, zapisničara, tumača, stručne osobe i vještaka prije podizanja optužnice, odlučuje državni odvjetnik. O izuzeću državnog odvjetnika odlučuje neposredno viši državni odvjetnik. O izuzeću Glavnoga državnog odvjetnika odlučuje kolegij svih zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika. Istražitelj i druge osobe koje sudjeluju u istrazi koju provodi državni odvjetnik čim saznaju da postoji koji od razloga za izuzeće, dužni su o tome izvijestiti državnog odvjetnika i predložiti mu svoju zamjenu. Kad navedene osobe saznaju da postoji razlog za izuzeće, dužne su odmah obustaviti svaki rad na predmetu. Postoji doduše u određenim slučajevima mogućnost do donošenja odluke državnog odvjetnika poduzimaju samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.