I država i građani u Hrvatskoj su prezaduženi. Kriza nas i dalje nagriza, a mnogi joj ne vide kraja. Tome u prilog svakako svjedoče i loše ocjene kreditnih agencija, koje su hrvatski kreditni rejting svrstale u kategoriju 'smeće'.
Početkom ove, 2013. godine hrvatski su pak građani bili zaduženi 17,6 milijardi kuna, a dugovi su se najvećim dijelom odnosili na stambene kredite i – minuse na tekućim račinima, a mnogi građani suočeni su i s neredovitim plaćanjem računa za režije. Sukladno tome narastao je i broj blokiranih građana, koji se početkom godine kretao oko brojke od 240 tisuća. I umjesto da se država uhvati u koštac sa smanjenjem broja nezaposlenih, kojih je u siječnju bilo 372.003, ili pak s dovođenjem stranih investitora, koji bi svojim ulaganjima mogli pokrenuti zamrlo gospodarstvo, ministar financija Slavko Linić kreće u drugom smjeru. Razmišlja tako kako ograničiti minuse na tekućim računima građana. Linić, naime, želi ograničiti razinu odlazaka 'u crveno' na jednu mjesečnu plaću. I to je sasvim u redu, kad se uzme u obzir činjenica da banke na minusima odlično zarađuju preko vrlo visokih kamata, ali i činjenica da brojni hrvatski građani, zahvaljujući kreditima, minusima po tekućim računima i kreditnim karticama žive preko svojih mogućnosti. Tko jednom pođe u minus, uvijek je u minusu jer se iz njega jako teško s prosječnim primanjima izvući. Stoga, smanjiti minus na razinu jedne mjesečne plaće mnogima neće biti lako i jednostavno. Posebno ne onima bez posla i s minimalcima.
Sloboda i nezavisnost preko minusa
Provjerili smo koriste li minuse na tekućim računima dubrovački političari i direktori javnih poduzeća, ili im takvo nešto nije potrebno.
Županijski vijećnik Hrvatske stranke umirovljenika Ivan Margaretić minus ne koristi kao krajnju nužnost, nego kad zaškripi.
– Minus na tekućem računu je, nažalost, krajnja nužnost ogromnog broja obitelji u Hrvatskoj. Osobno, minus ne koristim kao krajnju nužnost, ali ga značajno koristim kao životnu sigurnost, kad zaškripi i kao kategoriju većeg životnog komoditeta. Minus, kao kontinuirano odobren kredit, omogućuje da se čovjek u korištenju istog osjeća slobodnijim i nezavisnijim, nego kod bilo kojeg drugog oblika kradita.
Zbog toga apeliram na nadležne, a to ću tražiti i od naše središnjice HSU, kao sudionika vladajuće koalicije, da se minus na tekućim računima ne smanjuje, nego da se upravo tom kontinuiranom kreditu, dakle tom minusu, ako je cilj zamjeniti ga manje kamatnim, potrošačkim ili nenamjenskim kreditom, smanje kamate – ističe Margaretić, koji smatra kako bi tim potezom ministar Linić isto postigao svoj cilj spram banaka, a narod bi dobio manje kamate i slobodu daljnjeg korištenja kontinuiranog kredita, sve dok ga, kao takvog može podnositi.
– Naravno, kad bi se to upravo tako prihvatilo, potrošnja, proizvodnja i sve drugo što se veže uz to, ostalo bi barem na postojećoj razini. U suprotnom sve navedeno će se dodatno strmoglaviti – zaključuje Margaretić.
Kolegica mu iz vijećničkih klupa, Mira Buconić, vijećnica HSS-a i bivša dubrovačko-neretvanska županica, smatra kako, kad je riječ o krizi, još nismo dotaknuli dno.
– U minusu nisam bila nikad u životu, ali ima ljudi, koji ga, nažalost, moraju koristiti. Mislim da je to stvar banaka i njihovih klijenata, a ne nešto čime bi se trebala baviti Vlada, pogotovo ne Linić. Ljudi moraju preživjeti ovu krizu, bojim se da još nismo dotaknuli dno i da će nam biti još gore – istaknula je Buconić, dodavši još jednom kako minus nikad nije koristila, ali nema svatko jedanku sreću u životu.
Lihvarenje na kamatama
Direktor Čistoće Dubrovnik Pero Kaciga ističe kako minus ne koristi, budući da svi u njegovoj četveročlanoj obitelji rade. No, ne koristi ga i zbog 12 posto kamata.
– Čovjek jednom može poći u minus. Ja se trudim ne koristiti ga. Prvo platim sve račune, a onda se za sve ostalo rastežem koliko mogu. No, smatram kako za ovu temu nisam ogledni primjer, jer svi u obitelji radimo i imamo vlastitu kuću – ističe Kaciga, napomenuvši još jednom kako kad se jednom otiđe u minus, to je završena priča. A tu su i velike kamate od 12 posto.
Na pitanje kako gleda na Linićev pokušaj ograničavanja minusa na razinu jedne mjesečne plaće Kaciga odgovara:
– Na taj ministrov potez gledam pozitivno, jer je on usmjeren na banke, koje se zbog visokih kamata ponašaju lihvarski – zaključuje Kaciga.
Županijska vijećnica SDP-a Kristina Ćurčija minus koristi i koristit će ga i dalje.
– Naravno da sam minus koristila i koristit ću ga i dalje, jer nikad ne znate kad će vam zatrebati. Uvijek vas nešto iznenadi. Činjenica je da svatko povremeno dođe u situaciju da mu minus zatreba. Možda neki ljudi nemaju potrebu za tim, ali kad vam zatreba koristit ćete ga – ističe Čurćija.
Rješavajte nezaposlenost, ne minuse
Načelnik općine Konavle Luka Korda minus ne koristi.
– Vrlo malo koristim i kartice, nemam ni kredit, jer sam se jednom davno opekao. Mučno je ako čovjek mora ići u minus, i mislim da se trebalo rješavati da se u takvoj situaciji nitko ni ne nađe. A je li netko u minusu jednu ili pet plaća, svejedno je jer je takvom čovjeku svakako teško. I svakako je dužan, te samo razmišlja o tome kako se iz minusa izvući. Ministar Linić trebao je potaknuti investicije i smanjiti nezaposlenost, a ne rješavati minuse na računima građana – istaknuo je Luka Korda.