Šokiralo nas je svih kada smo čuli, pročitali, pogledali snimku čovjeka kojemu tone gliser, a ‘ekipa’ na okolnim barkama i gliserima promatra, fotografira i snima. Samo su im još kokice falile. Ma nepojmljivo!
Neću se baviti konkretnim slučajem, kao što inače ne činim, uz nadu da će se njime pozabaviti nadležna tijela mada čisto sumnjam. Svrha ove kolumne je pojasniti vam da je pružanje pomoći osobi u nevolji ne samo moralna, već i pravna obveza svih nas. Za nepružanje pomoći osobi u vrlo teškoj, po život opasnoj situaciji, čak je kazneno djelo za koje naš Kazneni zakon predviđa kaznu zatvora.
Način počinjenja kaznenog djela
Najprije treba pojasniti ono što propisuje Članak 20. Kaznenog zakona: ‘Kazneno djelo može se počiniti činjenjem ili nečinjenjem’. Logično! Evo vam školski primjer: majka ne hrani svoje dijete. Dakle ništa ona nije napravila da ga dovede u teško zdravstveno stanje ili čak usmrti, ali ga je nečinjenjem dovela u životnu opasnost ili pak ubila. I naravno da će biti tužena i na koncu kažnjena za ubojstvo.
Zakon predviđa da se počinitelj koji je kazneno djelo počinio nečinjenjem može blaže kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se može počiniti samo nečinjenjem. Kad u zakonu navodimo ‘može’ to uvijek, pa tako i u ovom slučaju, znači da je procjena i odluka na sucu. Dakle sudac može odlučiti da se osoba u ovakvim slučajevima blaže kazni, a i ne mora.
Krajnja nužda
‘Isključena je protupravnost djela počinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti ako je učinjeno zlo manje od onog koje je prijetilo. Nije kriv tko počini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti ako zlo koje je počinjeno nije bilo nerazmjerno teže od zla koje je prijetilo i ako nije bio dužan izožiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila dužna izložiti se opasnosti, može se blaže kazniti’, predviđa naš Kazneni zakon.
Evo vam opet školskog primjera! Noć je. Prolazite pokraj zatvorene trgovine i uočavate da je unutra izbio požar pa razbijete vrata ili staklo. Naravno da je inače razbijanje tuđih prozora, vrata, kažnjivo. Međutim u ovom slučaju naravno da niste krivi što steučinili protupravnu radnju, jer ste to napravili kako bi otklonili opasnost koja prijeti čitavoj zgradi u kojoj žive ljudi, opasnost širenja požara. Posve logično. Ali bitna je procjena razmjernosti, na što, kako je gore navedeno, upućuje zakon.
Ako je počinitelj bio u otklonjivoj zabludi o navedenim okolnostima koje isključuju krivnju, kaznit će se prema pravilima o nehaju kad zakon za počinjeno djelo propisuje kažnjavanje za
nehaj.
Nepružanje pomoći
Po pitanju nepružanja pomoći ključan je Članak 123. Kaznenog zakona. ‘Tko ne pruži pomoć osobi u životnoj opasnosti, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. Tko ne pruži pomoć osobi u opasnosti koju je sam prouzročio, iako je to mogao učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine’, predviđa ovaj članak. Dakle vidjeti prometnu nesreću i naprosto produžiti ili pak osobu na moru koja je na plovilu kojemu je probijen trup, gdje postoji opasnost da potone ili pak da ga more gura prema stijenama što je opasno naravno, imate zakonsku obvezu pružiti pomoć. To su situacije u kojima život osobe jest potencijalno ugrožen i ako ne priskočite u pomoć, naravno pod pretpostavkom da to možete i znate i ne ugrožavate vlastiti život, riskirate zatvor. Čak tri godine ukoliko ste situaciju skrivili vi. Dakle osobe koje pobjegnu s mjesta prometne nesreće koju su sami skrivili, bilo na kopnu ili moru, počinile su kvalificirani, dakle teži oblik ovog kaznenog djela.