Potrebno je očuvati padine Srđa, zaštitni pojas bila hrpta bez izgradnje osim obnove utvrda te osigurati zone vizualne zaštite.
Na platou je potrebno očuvati postojeći prirodni pokrov te izbjeći veliku izgradnju – zaključci su večerašnje prezentacija i predavanja Sonje Jurković s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu pod nazivom „Studija vizualnih utjecaja eventualnih promjena na platou Srđa“. Studiju vizualnih utjecaja novog sportsko – rekreacijskog centra i ostale gradnje na platou Srđa, na prostor i ukupnu sliku Grada Dubrovniku dao je izraditi Zavod za prostorno uređenje DNŽ. Obražlažući ciljeve ove studije koje su uz ostalo argumentirano pokazati koje su promjene neprihvatljive s gledišta zaštite prostornog i krajobraznog ambijenta Dubrovnika, Jurković je dodala kako je struktura grada čvrsto smještena podno padina Srđa i s njim čini nerazdvojnu sliku.
– Postoji uravnotežena slika izgrađenog i prostornog krajobraza čiji prostorni odnos čini 1:3, ili promatrajući samo odnos povijesne jezgre i Srđa 1:6. Stoga je potrebno očuvati slike krajolika kao trajnu i nepovredivu kategoriju koju buduća izgradnja neće povrijediti. Pokazali smo da postoji upečatljiva i jedinstvena slika koja je ucrtana u memorijsku mapu ljudi kao i na starim i novima prikazima Dubrovnika. Vizualne posebnosti nalaze se i na platou Srđa. I tu se predlaže osjetljivost prema prirodnim vrijednostima u budućem korištenju. Određena su područja gdje su moguće promjene – sadržaji i gradnja, ali i prostori gdje je potrebno zadržati prirodna obilježja i izbjegavati promjenu – napomenula je. Jurković je podsjetila kako je Grad fokus pogleda, a njegova prirodna kulisa upravo je Srđ, koji zajedno čine jednu jedinstvenu sliku.
– Plato Srđa je više nego dvostruko veći od današnjeg ukupnog zauzimanja područja grada ili 12 puta veći od Starog grada. Taj današnji prazan prostor trebao bi nadalje u budućnosti takav i ostati, kao zalog ravnoteže punog i praznog, izgrađenog i prirodnog, zauzetog i slobodnog – pojasnila je podsjetivši i na činjenicu da je Srđ prirodna zaštita prema kopnu.
– Ona je ostala očuvana upravo zbog sigurnosnih razloga. I to je jedan od bitnih razloga zaštite platoa Srđ. S platoa se Dubrovnik branio u Domovinskom ratu i bio je vojno strateška zona obrane Grada. U psihologiji je poznat taj osjećaj pritiska sa leđa, strah od ataka s leđne strane. Taj se osjećaj ne može ublažiti nekom potpuno stranom izgradnjom koja ne pripada Dubrovniku kao gradu – istaknula je uz ostalo predstavljajući studiju Sonja Jurković.
„Studiju vizualnih utjecaja Grada Dubrovnika“ predstavio je Krunoslav Šmit također s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, koju je dao izraditi Grad Dubrovnik. Cilj ove studije je predočiti smjernice za unaprijeđenje cjelokupnog područja kako bi se artikulirala nova izgranja i izbjegli prostorni konflikti. Studija donosi prikaz vizura cjelokupnog područja sa svih strana uz izradu panoramskih fotografskih snimaka, a podijeljeni su u 8 grupa. Kao važan element uzet je utjecaj na Povijesnu jezgru i otok Lokrum. Šmit je naglasio kako je u svemu iznimno važan Prostorni plan, GUP i njegove namjene površine, UPU i DPU.
– Bosanka i golf rađeni su prema PP DNŽ i svim nižim planovima. No pitanje je što sad učiniti – zaključio je.
Nakon predavanja održana je rasprava, a ove prezentacije i predavanja događaju se u sklopu „Škole Grada – Dubrovnik 2012.“, urbanističko-arhitektonske radionice koja se do 27. listopada pod vodstvom Nenada Fabijanića održava u Poslijediplomskom središtu u Dubrovniku.