U kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena, pritisaka na bio raznolikost, a osobito i na obalna i morska područja, nužno je jačati suradnju među dionicima koji upravljaju osjetljivim morskim ekosustavima. Upravo iz te potrebe nastala je Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja (HRMZP) koja okuplja institucije posvećene očuvanju morske prirode i uspostavi održivog suživota čovjeka i mora. Javna ustanova Rezervat Lokrum od 2021. godine aktivno sudjeluje u radu ove mreže, čime je dodatno učvrstila svoju ulogu u sustavnoj zaštiti mora i priobalja, kako Dubrovačko-neretvanske županije tako i cijele Hrvatske. Mreža okuplja 15 javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim dijelovima prirode, od čega morskim ekosustavima u ukupnoj površini 18.004,6 km², što čini 32,5% hrvatskog teritorijalnog mora.
Izazovi i zajednički ciljevi
Cilj Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja je povezivanje stručnjaka, razmjena znanja i iskustava te koordinirano djelovanje u suočavanju sa složenim upravljačkim izazovima. Iako su morska područja različita po veličini, karakteristikama i socio-ekološkom kontekstu, problemi s kojima se susreću upravitelji su slični – opasnost od degradacije staništa, širenja invazivnih vrsta, pritisci turizma i ribarstva te nedostatak kapaciteta za dugoročno praćenje promjena.
Upravo zato HRMZP ima jasno definirane ciljeve:
— unaprjeđenje učinkovitosti upravljanja,
— razvoj zajedničkih smjernica i strategija za zaštitu mora,
— znanstveno utemeljeno praćenje stanja staništa i vrsta,
— jačanje kapaciteta kroz edukaciju,
— zajednički projekti i zagovaranje politika na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Zajednička vizija za očuvanje mora
Ovogodišnji sastanak HRMZP mreže održan je 17. i 18. rujna 2025. na otoku Lastovu, pod domaćinstvom Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje. Susret je okupio više od 40 sudionika, uključujući predstavnike svih članica mreže, Ministarstva zaštite okoliša i zelene
tranzicije, znanstvenike, stručnjake i kolege iz Crne Gore, čime je dodatno naglašena važnost prekogranične suradnje.
Tijekom sastanka razmatrane su aktualne teme:
— praćenje stanja morskih staništa i vrsta,
— praćenje širenja stranih vrsta,
— primjena koncepta plavog ugljika u valorizaciji usluga ekosustava,
— očuvanje morskih ptica
—važnost integracije lokalne zajednice i ribara u procese zaštite prirode.
Poseban naglasak stavljen je na sve brže promjene u Jadranu – gubitak autohtonih vrsta, širenje stranih organizama i degradaciju osjetljivih morskih staništa. Stanje Jadranskog mora neprestano se mijenja pa tako i naša percepcija o tome što je ‘’normalno’’ stanje, što se objašnjava konceptom promjenjivog referentnog stanja (shifting baseline).
Sudjelovanjem u radu HRMZP mreže, Javna ustanova Rezervat Lokrum potvrđuje svoju predanost očuvanju mora kao dijela svoje osnovne djelatnosti – očuvanja i zaštite prirode cjelokupnog rezervata – područja koje obuhvaća i Natura 2000 ekološku mrežu, uključujući livade morske cvjetnice i grebene. Osim lokalnih aktivnosti, Lokrum se uključuje i u regionalne i međunarodne projekte, podržavajući viziju mreže o zdravom, otpornom i održivom Jadranu.
U vremenu kada se morski ekosustavi suočavaju s višestrukim izazovima, umrežavanje i razmjena znanja između institucija postaje neophodan alat za učinkovitu zaštitu.
Kroz rad Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja, ustanove poput Rezervata Lokrum doprinose kreativnim rješenjima, suradničkim inicijativama i zagovaranju politika koje mogu preokrenuti trendove gubitka i degradacije morskog svijeta jer je Jadransko more zajednička odgovornost i njegovo očuvanje mora biti zajednički prioritet.
